Darko Lakić, direktor Penzijskog rezervnog fonda RS - Berza je bila velika škola

Ključni momenat za njegovu karijeru desio se na završnoj godini studija na Fakultetu za menadžment na Univerzitetu "Braća Karić" u Beogradu. Profesor Boško Živković preporučio ga je za studentsku praksu na Beogradskoj berzi. To ga dovodi do poznanstva sa direktorom Banjalučke berze i 2002. godine je uslijedio poziv da im se priključi. Tako počinje karijera Darka Lakića, danas direktora Penzijskog rezervnog fonda RS.

- Nizom srećnih okolnosti našao sam se u prilici da biram da li da karijeru započnem na Beogradskoj ili Banjalučkoj berzi. Nisam se pokajao, a uspio sam i ubijediti tadašnju djevojku, a danas suprugu, da je kvalitet života u Banjoj Luci bolji nego u Beogradu – počinje razgovor za portal "eKapija.com".

Živio je i u većim i manjim gradovima, ali Banja Luka je za njega grad po mjeri.

- Na posao pješke dođem za desetak minuta, na sva mjesta se stiže brzo, nude se brojni kulturni i sportski sadržaji, a za nas koji navijamo za "Crvenu zvezdu" ni Beograd nije daleko. Dok sam studirao u Beogradu, nisam propuštao gotovo nijednu fudbalsku ili košarkašku utakmicu "Crvene zvezde".

Rođen je u Jajcu 1976. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu i živio do 1995. godine. Za Jajce kaže da je jedan od najljepših gradova u bivšoj Jugoslaviji. Iako prirodne ljepote ovog grada nisu iščezle, kaže da je to samo blijeda sjenka predratnog Jajca.

- Rat je umnogome uticao na živote svih ljudi sa ovih područja, siguran sam da bi i moja karijera išla u potpuno drugom pravcu da nije bilo rata. U osnovnoj školi sam bio zaljubljenik u matematiku i moj prvi dolazak u Banja Luku je bio negdje u šestom, sedmom razredu osnovne škole, kada sam učestvovao na republičkom takmičenju iz matematike.

U Jajcu je 1991. godine, nakon deceniju pauze, ponovo osnovana Gimnazija. Iako je prvobitno upisao tu školu kako bi popunio broj koji je bio neophodan za osnivanje Gimnazije, prelazi u srednju Elektro-tehničku školu. Da nije bilo rata, Lakić kaže da bi vjerovatno fakultetsko obrazovanje išlo u drugom pravcu.

Čovjek mora biti pošten prema poslu koji radi

U toku studija plan mu je bio da nakon fakulteta ima svoj privatni biznis. Ali rad na berzi je bio pun izazova, a te godine su, kaže Lakić, na tržištu kapitala kod nas i u regiji bile veoma zanimljive.

Darko Lakić kaže da na Banjalučkoj berzi rade odlični stručnjaci na čelu sa Milanom Božićem i da mu je bilo zadovoljstvo biti dio tog tima. Na berzi je ostao čak osam godina, a već četiri godine je direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom RS.

- Kroz čitavu karijeru imam moto da čovjek mora biti pošten prema poslu koji radi. Trudim se da svaki posao uradim krajnje profesionalno. Nedavno mi je mlađi kolega, koji sada obavlja značajnu funkciju na finansijskom tržištu, pričao kako je kao student čitao moje komentare u medijima u vezi tržišta kapitala, te, iako me nije poznavao, poslao mi je mejl da pročitam radnu verziju njegovog diplomskog rada. Bilo mu je iznenađujuće što sam mu brzo odgovorio i dao detaljne komentare.

Nekoliko godina je radio kao asistent na predmetu Finansijsko tržište na Fakultetu za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka. Kaže da mu je to značajno iskustvo, jer je upoznao veoma talentovane i ambiciozne studente koji su danas uspješni poslovni ljudi.

- Ponekad sam bio i razočaran da među tom generacijom postoje neambiciozni mladi ljudi, koji bi da se "provuku" kroz studije sa ciljem da samo dobiju diplomu.

PREF i tržište kapitala RS

- Osnivanje i početak rada PREF-a je bio veliki izazov, jer smo osnivali instituciju od početka, a ni kod nas ni u regiji nema institucije koja je nastala na isti način. Ali kao i na berzi, i u PREF-u imamo sjajan tim, što je osnovni preduslov za uspjeh bilo koje kompanije ili institucije. Za svega dva, tri mjeseca od januara do marta 2011. godine, završili smo registraciju kod nadležnih organa i usvajanje bezbroj internih akata i procedura. Već u martu 2011. godine smo zastupali PREF na skupštinama akcionara, a od maja 2011. godine počeli smo da trgujemo na Banjalučkoj berzi – kaže Lakić.

Iako osnivanje institucije i uspostavljanju svih procedura nije jednostavan posao, Lakić misli da je ipak lakše podizati instituciju od početka, nego ispravljati nešto što godinama loše funkcioniše.

- Investiciona politika PREF-a u prethodnim godinama je bila takva da smo ranije prodavali akcije preduzeća koja ne ostvaruju profit i ne isplaćuju dividendu, i taj novac uglavnom ulagali u obveznice i bankarske depozite od kojih ostvarujemo prihode od kamata. Time smo, osim povećanja likvidnosti i sigurnosti portfelja PREF-a, stvorili pretpostavke da i u narednim godinama očekujemo profitabilno poslovanje.

Za sve četiri godine poslovanja su ostvarivali profit, u prosjeku oko 8 mil KM, i u prethodne tri godine PREF je isplatio svom osnivaču, Fondu PIO RS, skoro 19 mil KM dividende. Najveće prihode i dalje ostvaruju od dividendi od preduzeća iz portfelja, pri čemu su najznačajniji prihodi od "Telekoma Srpske", koji su na godišnjem nivou u prethodnom periodu iznosili oko 10 mil KM.

- Da nismo prodavali akcije preduzeća, prihodi od dividendi od tih preduzeća bi bili gotovo simbolični, dok nam prihodi od kamata rastu iz godine u godinu. U 2014. godini smo ostvarili 3,7 mil KM prihoda od kamata. To je najvažniji rezultat naših aktivnosti u prethodne četiri godine. Ako se taj podatak uporedi sa ukupnim troškovima poslovanja Društva za upravljanje koji iznose manje od 700.000 KM, dobijemo da su godišnji troškovi poslovanja svega petina prihoda od kamata, što dovoljno govori o našem efikasnom upravljanju portfeljom PREF-a.

Hoće li buduće generacije penzionera bolje živjeti?

- Ja bih rekao da to više zavisi od nas pojedinačno, nego od državnog penzijskog sistema. U najkraćem, onaj ko za vrijeme svog radnog vijeka bude dodatno štedio za starost, imaće bolji standard nego današnji penzioneri. Svi koji se oslone isključivo na penziju iz Fonda PIO, u prosjeku teško da mogu očekivati nešto bolji standard od sadašnjih penzionera.

Kaže da štediti za starost nije jednostavno, pogotovo u uslovima kada imamo značajan broj nezaposlenih i prosječna primanja koja često nisu dovoljna ni za osnovne potrebe. Podaci o rastu štednje građana u bankama i o broju onih koji imaju polise životnih osiguranja u BiH i u inostranstvu, govore da određen broj građana ipak ima mogućnost da dodatno štedi.

- S tim u vezi, veoma je važna uloga države u podizanju svijesti o potrebi za štednjom za starost i to je dugoročno moguće isključivo kroz obrazovni sistem. Zadatak društva je da stvori ambijent i da razvija svijest pojedinca i podstiče ga da u toku radnog vijeka dodatno štedi za budućnost. Da li će to biti kroz ulaganje u dobrovoljne penzijske fondove, životno osiguranje, štednju u banci, kupovinu nekretnina, obveznica ili akcija, ulaganje u neki posao, itd, to je odluka svakog pojedinačno. Ali, društvo mora da razvija finansijski sektor i utiče na sticanje znanja o upravljanju ličnim finansijama, kako bi obezbjedilo dugoročne sigurnosti pojedinca.

Rad sa najperspektivnijim mladim stručnjacima

Darko Lakić kaže da je zadovoljan svojom karijerom, i da nije najvažnije da li ste direktor ili obavljate neku drugu funkciju, već prije svega što godinama radi sa "najperspektivnijim mladim stručnjacima".

- Mislim da nismo baš tipična državna institucija. Imamo tim od 12 visokoobrazovanih ljudi, i vjerovatno smo najmlađi na domaćem tržištu kapitala. Trudimo se da opravdamo povjerenje koje imamo od Vlade Republike Srpske i nadležnih organa.

Sa druge strane, nije zadovoljan koliko on lično napreduje, od kada je na funkciji direktora. Mnogo je više imao vremena za ličnu edukaciju dok je radio na berzi.

- Ranije sam objavljivao više stručnih tekstova, imao desetine prezentacija godišnje po raznim seminarima i konferencijama, što je sa sobom nosilo pripremu kroz analizu stručne literature. Funkcija direktora traži više posvećenosti i odgovornosti oko svakodnevnih odluka, a kada imam slobodnog vremena provodim ga uglavnom sa porodicom.

Kao dječak je trenirao i fudbal i košarku, i kaže da je taj sportski duh važan i u poslu. Danas rekreativno igra tenis i fudbal dva do tri puta sedmično, i u tome uživa.

- Na privatnom planu sam ispunjen u potpunosti, imam suprugu i dva dječaka. Trudim se da što više vremena provodim sa njima. Moja želja je i treće dijete, ali se u ovim današnjim brakovima, iako mi muškarci to teško priznajemo, ipak žene više pitaju o broju djece. Valjda će supruga pročitati ovaj intervju.

Slobodana Šubara