NavMenu

Boris Cota, savjetnik predsjednika Hrvatske za ekonomiju - BiH je važno tržište za Hrvatsku

Izvor: Nezavisne novine Nedjelja, 14.12.2014. 23:02
Komentari
Podeli

Boris CotaBoris Cota
Na koji bi način zemlje regije trebale regulirati svoje trgovinske i ekonomske odnose u okolnostima u kojima sada jesu? Mogu li zemlje regije i u ovoj fazi kada su u različitim odnosima prema EU, dakle prije nego što sve postanu članice Unije, imati neku regionalnu suradnju koja bi bila dobra za sve njih? Teme su o kojima su "Nezavisne novine" razgovaralie s Borisom Cotom, savjetnikom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića za ekonomiju.

Problem između Hrvatske i BiH ne svodi se samo na slabljenje trgovine, nego i širu gospodarsku suradnju, smanjene su i investicije iz Hrvatske u BiH. Što bi, prema Vašem mišljenju, dvije strane u odnosu trebale uraditi kako bi se unaprijedila gospodarska suradnja na relaciji Zagreb - Sarajevo?

- Zbog smanjenja domaće potražnje, hrvatska poduzeća se moraju usmjeriti na inozemnu potražnju. Tržište EU je za Hrvatsku danas formalno jedinstveno unutrašnje tržište koje hrvatskim poduzećima daje veliku priliku za povećanje proizvodnje. Zato je logično da će najveći broj poduzeća pokušavati zaraditi na takvom velikom tržištu. Druga tržišta (poput tržišta zemalja CEFTA) time postaju manje atraktivna. S obzirom na to da je BiH među pet najvažnijih trgovačkih partnera Hrvatske, a slično se može reći kada se stvar promatra sa bosanskohercegovačke strane, neophodno je jačati trgovačku proizvodnu aktivnost između dvije zemlje. Poticaj jačanju takvih veza mora doći od strane izvršnih vlasti obiju država putem različitih vrsta sporazuma, uz uvjet poboljšanja poslovne investicijske klime. Europska komisija, među ostalim, pomno promatra i analizira dinamiku bosanskohercegovačkog gospodarstva, te je u interesu BiH da se brže razvija kako bi spremnije dočekala članstvo u EU. Prema tome, na temelju prethodno navedenog veća inicijativa za gospodarskom suradnjom trebala bi logično doći od strane BiH.

U Sarajevu odbijaju prihvatiti tzv. matematičko dodavanje kvota trgovinskom sporazumu s EU uz obrazloženje da ono suštinski mijenja taj sporazum, te da ugrožava gospodarstvo BiH. Čak tvrde da su spremni i na sankcije Brisela zbog toga. Koliko su, prema Vašem mišljenju, takvi stavovi opravdani?

- Poput Hrvatske, može se očekivati da će i BiH postati članica EU. Ukoliko razmišljamo u tome pravcu, onda jedino što preostaje je međusobno traženje dobrog rješenja koje bi trebalo uzeti u obzir zaista teško gospodarsko stanje u BiH i pomoći mu. Svako slabo europsko gospodarstvo zahtijeva određeni oblik pomoći, što u krajnosti jača ukupno europsko gospodarstvo. Europu treba gledati u odnosu na druga gospodarstva, poput američkog ili azijskih, a ne u međusobnom iscrpljivanju kroz "trgovačke ratove" koji samo slabe gospodarstva.

Strukture ekonomija zemalja u regiji različite su, na primjer, slovenska je ekonomija dobrim dijelom izvozna, njihov BDP najviše zavisi od izvoza, u Hrvatskoj i drugim zemljama u regiji osnov BDP-a je domaća potrošnja. Kako to utječe na izlazak iz recesije tih zemalja?

- Proizvodna struktura je značajno različita. Slovenija je ostvarila, kao i mnoge druge zemlje srednje i istočne Europe, značajan rast izvoza od Hrvatske i nekih drugih zemalja u regiji. Struktura izvoza pokazuje još značajnije razlike. Naime, u slovenskom izvozu proizvodi s najvećim stupnjem proizvodne složenosti su uobičajeni i s najvećom dodanom vrijednosti sudjeluju sa oko 20 odsto, a u Hrvatskoj sa 6,4 posto. U izvozu BiH su još manje zastupljeni takvi proizvodi: Na taj način je Hrvatska (ali i BiH) usporediva s Rumunjskom, Bugarskom ili Grčkom i po takvom rangiranju nalazi se među skupinom najslabijih zemalja EU. U pretkriznom razdoblju najveći priliv kapitala u Hrvatsku odlazio je u potrošnju i investicije uglavnom u uslužni i nekretninski sektor, tako da su značajnije investicije u izvozni sektor izostale. Priliv kapital se značajno smanjio, te je Hrvatska, a uz mali i slabo razvijeni izvozni sektor, završila u recesiji. Oporavak će biti slab i dugotrajan. Naime, mala i otvorena zemalja kao što je Hrvatska ne može ekonomski rast temeljiti na domaćoj potražnji, već na inozemnoj potražnji, što znači povećanju izvoza. Međutim, mijenjanje proizvodne strukture prema izvoznoj je dugotrajan proces.

Kakva je iskorištenost europskih fondova u zemljama regije, Slovenija i Hrvatska su u boljoj poziciji kao članice EU. Koliko im to koristi u boljem privlačenju europskog novca?

- Općenito, za zemlju koja je kandidat za članstvo u EU, preduvjet za efikasno korištenje pretpristupnih programa pomoći EU, uz određivanje trošenja sredstava usuglašenog između EK i vlade zemlje kandidata, je stručno osposobljen kadar koji je sposoban planirati, koristiti i upravljati programima EU. Prema rezultatima analize EK, u povlačenju sredstava iz EU fondova Hrvatska je najlošija u EU. Postotak isplaćenih sredstava u odnosu na ona koja su bila na raspolaganju za razdoblje od 2007. do 2013. za Hrvatsku iznosi tek 18 odsto. Hrvatska danas ima priliku koristiti u prosjeku milijardu eura godišnje za razdoblje od 2014. do 2020. Koliko će novca biti povučeno teško je reći, iako iz Vlade Hrvatske po tom pitanju pokazuju optimizam.


Okvirno, koje su gospodarske šanse zemalja regije u okviru Europe i u globaliziranom svijetu? Je li se može definirati neka regionalna strategija, suradnja i u kojim oblicima bi ona bila korisna za ekonomije zemalja u regiji?

- Šest godina nakon kolapsa Lehman Brothersa, odnosno financijske krize, u Europi gotovo da nema gospodarskog oporavka, a nezaposlenost je rekordno velika. Kada se uzme u obzir kraj kreditne ekspanzije i spori rast potencijalnog BDP, predviđanja nisu optimistična. Europska unija, ali i najveći dio Europe danas je u razdoblju sekularne stagnacije, u kojem ni krajnje niske razine kamatne stope (gotovo nulte referentne kamatne stope) ne mogu uspostaviti punu zaposlenost. Osim toga, treba dodati da će rast potencijalnog BDP vjerojatno biti sporiji u budućnosti i zbog demografskog faktora.

Predsjednik ECB Mario Dragi u govoru održanom u Jakson Holeu, u ljeto ove godine, upozorio je na današnju iznimno visoku europsku nezaposlenost, koja za nezaposlene ima trajan učinak na njihov cjeloživotni dohodak, a za one koji su zaposleni pojačava nesigurnost i potkopava socijalnu koheziju. Visoka nezaposlenost za vlade zemalja predstavlja dodatni teret na javne financije. Zato se rješenje vidi u kombinaciji ekspanzivne monetarne politike i prilagođene fiskalne politike s neophodnim strukturnim reformama koje bi u prvom redu trebale dovesti do povećanja konkurentnosti na tržištu rada i proizvoda te financijskom tržištu, podrazumijevajući pri tome održanje stabilnosti cijena i fiskalnu konsolidaciju. Europa se mora okrenuti stvaranju proizvoda velike dodatne vrijednosti, jer u odnosu na druga tržišta, osobito azijska, gubi konkurentnost u sektorima koji stvaraju proizvode niske dodate vrijednosti koji imaju troškove rada niže nego što su oni i u europskim zemljama koje imaju najniže plaće. Europske zemlje se zato moraju specijalizirati u proizvodnji proizvoda koji imaju veću dodatnu vrijednost.


Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.