Boris Cota, savjetnik predsjednika Hrvatske za ekonomiju - BiH je važno tržište za Hrvatsku
Problem između Hrvatske i BiH ne svodi se samo na slabljenje trgovine, nego i širu gospodarsku suradnju, smanjene su i investicije iz Hrvatske u BiH. Što bi, prema Vašem mišljenju, dvije strane u odnosu trebale uraditi kako bi se unaprijedila gospodarska suradnja na relaciji Zagreb - Sarajevo?
- Zbog smanjenja domaće potražnje, hrvatska poduzeća se moraju usmjeriti na inozemnu potražnju. Tržište EU je za Hrvatsku danas formalno jedinstveno unutrašnje tržište koje hrvatskim poduzećima daje veliku priliku za povećanje proizvodnje. Zato je logično da će najveći broj poduzeća pokušavati zaraditi na takvom velikom tržištu. Druga tržišta (poput tržišta zemalja CEFTA) time postaju manje atraktivna. S obzirom na to da je BiH među pet najvažnijih trgovačkih partnera Hrvatske, a slično se može reći kada se stvar promatra sa bosanskohercegovačke strane, neophodno je jačati trgovačku proizvodnu aktivnost između dvije zemlje. Poticaj jačanju takvih veza mora doći od strane izvršnih vlasti obiju država putem različitih vrsta sporazuma, uz uvjet poboljšanja poslovne investicijske klime. Europska komisija, među ostalim, pomno promatra i analizira dinamiku bosanskohercegovačkog gospodarstva, te je u interesu BiH da se brže razvija kako bi spremnije dočekala članstvo u EU. Prema tome, na temelju prethodno navedenog veća inicijativa za gospodarskom suradnjom trebala bi logično doći od strane BiH.
U Sarajevu odbijaju prihvatiti tzv. matematičko dodavanje kvota trgovinskom sporazumu s EU uz obrazloženje da ono suštinski mijenja taj sporazum, te da ugrožava gospodarstvo BiH. Čak tvrde da su spremni i na sankcije Brisela zbog toga. Koliko su, prema Vašem mišljenju, takvi stavovi opravdani?
- Poput Hrvatske, može se očekivati da će i BiH postati članica EU. Ukoliko razmišljamo u tome pravcu, onda jedino što preostaje je međusobno traženje dobrog rješenja koje bi trebalo uzeti u obzir zaista teško gospodarsko stanje u BiH i pomoći mu. Svako slabo europsko gospodarstvo zahtijeva određeni oblik pomoći, što u krajnosti jača ukupno europsko gospodarstvo. Europu treba gledati u odnosu na druga gospodarstva, poput američkog ili azijskih, a ne u međusobnom iscrpljivanju kroz "trgovačke ratove" koji samo slabe gospodarstva.
Strukture ekonomija zemalja u regiji različite su, na primjer, slovenska je ekonomija dobrim dijelom izvozna, njihov BDP najviše zavisi od izvoza, u Hrvatskoj i drugim zemljama u regiji osnov BDP-a je domaća potrošnja. Kako to utječe na izlazak iz recesije tih zemalja?
- Proizvodna struktura je značajno različita. Slovenija je ostvarila, kao i mnoge druge zemlje srednje i istočne Europe, značajan rast izvoza od Hrvatske i nekih drugih zemalja u regiji. Struktura izvoza pokazuje još značajnije razlike. Naime, u slovenskom izvozu proizvodi s najvećim stupnjem proizvodne složenosti su uobičajeni i s najvećom dodanom vrijednosti sudjeluju sa oko 20 odsto, a u Hrvatskoj sa 6,4 posto. U izvozu BiH su još manje zastupljeni takvi proizvodi: Na taj način je Hrvatska (ali i BiH) usporediva s Rumunjskom, Bugarskom ili Grčkom i po takvom rangiranju nalazi se među skupinom najslabijih zemalja EU. U pretkriznom razdoblju najveći priliv kapitala u Hrvatsku odlazio je u potrošnju i investicije uglavnom u uslužni i nekretninski sektor, tako da su značajnije investicije u izvozni sektor izostale. Priliv kapital se značajno smanjio, te je Hrvatska, a uz mali i slabo razvijeni izvozni sektor, završila u recesiji. Oporavak će biti slab i dugotrajan. Naime, mala i otvorena zemalja kao što je Hrvatska ne može ekonomski rast temeljiti na domaćoj potražnji, već na inozemnoj potražnji, što znači povećanju izvoza. Međutim, mijenjanje proizvodne strukture prema izvoznoj je dugotrajan proces.
- Općenito, za zemlju koja je kandidat za članstvo u EU, preduvjet za efikasno korištenje pretpristupnih programa pomoći EU, uz određivanje trošenja sredstava usuglašenog između EK i vlade zemlje kandidata, je stručno osposobljen kadar koji je sposoban planirati, koristiti i upravljati programima EU. Prema rezultatima analize EK, u povlačenju sredstava iz EU fondova Hrvatska je najlošija u EU. Postotak isplaćenih sredstava u odnosu na ona koja su bila na raspolaganju za razdoblje od 2007. do 2013. za Hrvatsku iznosi tek 18 odsto. Hrvatska danas ima priliku koristiti u prosjeku milijardu eura godišnje za razdoblje od 2014. do 2020. Koliko će novca biti povučeno teško je reći, iako iz Vlade Hrvatske po tom pitanju pokazuju optimizam.
Okvirno, koje su gospodarske šanse zemalja regije u okviru Europe i u globaliziranom svijetu? Je li se može definirati neka regionalna strategija, suradnja i u kojim oblicima bi ona bila korisna za ekonomije zemalja u regiji?
- Šest godina nakon kolapsa Lehman Brothersa, odnosno financijske krize, u Europi gotovo da nema gospodarskog oporavka, a nezaposlenost je rekordno velika. Kada se uzme u obzir kraj kreditne ekspanzije i spori rast potencijalnog BDP, predviđanja nisu optimistična. Europska unija, ali i najveći dio Europe danas je u razdoblju sekularne stagnacije, u kojem ni krajnje niske razine kamatne stope (gotovo nulte referentne kamatne stope) ne mogu uspostaviti punu zaposlenost. Osim toga, treba dodati da će rast potencijalnog BDP vjerojatno biti sporiji u budućnosti i zbog demografskog faktora.
Predsjednik ECB Mario Dragi u govoru održanom u Jakson Holeu, u ljeto ove godine, upozorio je na današnju iznimno visoku europsku nezaposlenost, koja za nezaposlene ima trajan učinak na njihov cjeloživotni dohodak, a za one koji su zaposleni pojačava nesigurnost i potkopava socijalnu koheziju. Visoka nezaposlenost za vlade zemalja predstavlja dodatni teret na javne financije. Zato se rješenje vidi u kombinaciji ekspanzivne monetarne politike i prilagođene fiskalne politike s neophodnim strukturnim reformama koje bi u prvom redu trebale dovesti do povećanja konkurentnosti na tržištu rada i proizvoda te financijskom tržištu, podrazumijevajući pri tome održanje stabilnosti cijena i fiskalnu konsolidaciju. Europa se mora okrenuti stvaranju proizvoda velike dodatne vrijednosti, jer u odnosu na druga tržišta, osobito azijska, gubi konkurentnost u sektorima koji stvaraju proizvode niske dodate vrijednosti koji imaju troškove rada niže nego što su oni i u europskim zemljama koje imaju najniže plaće. Europske zemlje se zato moraju specijalizirati u proizvodnji proizvoda koji imaju veću dodatnu vrijednost.
Top priče
27.03.2024. | Saobraćaj
Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni
27.03.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Građevina
Grad Trebinje neće dozvoliti izgradnju stambenih objekata na parcelama koje su prodale Vode Srpske
27.03.2024. | Građevina
27.03.2024. | Finansije
Vrhovni sud RS presudio u milionskom sporu Bitminera i Unicredit banke
27.03.2024. | Finansije
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
AHK-Automotive Summit 18. aprila u Sarajevu
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
27.03.2024. | Energija
Pionirski projekat kompanije MT-Komex BiH - Uskoro kreće izgradnja fotonaponske elektrane u Goraždu
27.03.2024. | Energija
eKapija+
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrijednostima
28.03.2024. | Agro
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
AHK-Automotive Summit 18. aprila u Sarajevu
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
27.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Međunarodni sajam turizma u Sarajevu od 25. do 27. aprila
27.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Agro, Industrija, Turizam, sport, kultura
Sajamski dani Gradiška 2024 krajem aprila - Privreda i obrazovanje u fokusu
27.03.2024. | Agro, Industrija, Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Građevina
Na licitaciji četiri parcele u Poslovnoj zoni Kreka Sjever u Tuzli - Rok za dostavljanje prijava 15. april
28.03.2024. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Spreman novac za Vidikovac iznad Trebinja, raspisan i tender za izvođača radova
28.03.2024.. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
Raspisan tender za rekonstrukciju ambulante u laktaškom naselju Trn - Posao vrijedan 1,2 mil KM
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Produžen rok za dostavljanje ponuda za dionicu Tunel Kvanj-Buna
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
23.03.2024. | Industrija
Oglašena prodaja imovine zvorničke Mehanike, cijena viša od 14 mil KM
23.03.2024. | Industrija
22.03.2024. | Industrija
Agencija Eda nabavlja informacioni sistem za potrebe Instituta za metrologiju BiH
22.03.2024. | Industrija