Izvor: eKapija | Četvrtak, 13.11.2014.| 16:01
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Ratko Kovačević, neuropsihijatar - Zavod za forenziku u Sokocu šansa za zdravstvo i pravosuđe BiH

Ratko Kovačević (Foto: opstinasokolac.net)
Zavod za forenzičku psihijatriju otvoren je kod Sokoca, nakon više godina najavljivana iz ministarstava zdravlja i pravde sa državnog i entiteskog nivoa. Riječ je o jedinstvenoj javnoj ustanovi tercijalnog nivoa zdravstvene zaštite, kakva se odavno očekuje u Bosni i Hercegovini, za smještaj lica sa mentalnim poremećajem, koja su počinila određena krivična djela. U Zavodu će biće osiguran adekvatan psihijatrijski tretman za osobe iz cijele BiH kojima su u krivičnom postupku izrečene mjere bezbjednosti, u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Ideja o formiranju Zavoda za forenziku rođena je na Sudskom odjeljenju Psihijatrijske bolnice u Poromaniji još prije 23 godine, u vrijeme dok je načelnik ovog Odjeljenja bio Sokočanin, prof. dr Ratko Kovačević, neuropsihijatar i sudski vještak, koji je karijeru ekserta u oblasti forenzike nastavio u Beogradu.

Tokom petnaestogodišnjeg rada u Psihijatrijskoj bolnici u Sokocu dr Kovačević je razvio Odjeljenje za sudsku psihijatriju, gdje su se obavljala sva psihijatrijska vještačenja za sudove Bosne i Hercegovine. Utemeljio je i razvio novi pristup psihijatrijskim vještačenjima tako što je promovisao timski rad u tom poslu, uz kompletno tjelesno i psihičko ispitivanje, sa posebnim osvrtom na analizu ličnosti ispitanika.

Nažalost, ratna dešavanja početkom devedesetih, potopila su u vodu sve aktivnosti doktora Kovačevića u vezi sa organizovanjem Centra za forenziku u Sokocu, ali li mu se nedavno ostvarila velika želja. Imao je priliku da uz veliki broj gostiju i zvanica prisustvuje svečanom otvaranju Zavoda za forenzičku psihijatriju u Sokocu, kada je dao intervju "Info radio", prenosi zvanični sajt Opštine Sokolac.

Imamo li dovoljno kadrova u RS za rad ovakve ustanove ? Na koji način ih edukovati, pripremiti i čiji je to zadatak?

- Pa vidite, edukacija kadrova i formiranje jednog dobrog stručnog, kvalitetnog potencijala u ustanovi je proces.To se ne može ostvariti preko noći. Međutim, ostvaruje se kroz jedan vremenski period, koji ne treba da bude ni suviše kratak, ni suviše dug. Na tom putu smo već učinili neke korake. Mogu vam reći da se već godinama bavim edukacijom sudskih psihijatara, ili psihijatara koji žele da budu sudski psihijatri i sudski vještaci. To radimo u Srbiji na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu i već je 7/8 generacija izašlo. Troje doktora iz sadašnje PH- bolnice Sokolac je završilo tu subspecijalizaciju i oni će, nadam se, da rade u Zavodu, da svoja znanja i iskustva prenesu na pacijente i na ostale zaposlene u ovoj ustanovi. Međutim, to je samo jedan korak. Mi svakako treba da nastavimo na tom planu da edukujemo još doktora psihijatara koji će da završe užu specijalizaciju sudske psihijatrije, a zatim edukovati i ostale zaposlene koji će raditi u ovom Zavodu. Neophodno je da svi budu dobro edukovani da bi mogli uspješno da rade ovaj posao, tim prije što je populacija ovih pacijenata vrlo specifična. To su ljudi koji imaju duševne smetnje i koji imaju evidentne duševne poremećaje. Ljudi koji su u jednom trenutku ispoljili opasno ponašanje i počinili krivična djela. E sad je zadatak ove struke, forenzičke psihijatrije, da pomogne tim ljudima da neutrališu njihovu mentalnu patologiju i njihovo opasno ponašanje u budućnosti. To nije nimalo lako, ali ako primijenimo savremena znanja iz oblasti psihijatrije i ako edukujemo ljude koji to znaju da rade, onda na tom planu i možemo da budemo uspješni.

Da li posljednjih godina ljudi na ovim prostorima više obolijevaju od mentalnih poremećaja i ispoljavaju opasno ponašanje, s obzirom na to da je iza nas težak ratni i poratni period, te da je stanje u cjelokupnoj zajednici složeno?

- Da. Patologija izazvana stresom je zaista u porastu, a stres, odnosno psihički poremećaj koji izazivaju mnogobrojne nepovoljne okolnosti koje djeluju na ličnost. Mi stariji smo preživjeli rat. Međutim rat jeste veliki stres i velik atak na svaku ličnost bez obzira da li neposredno učestvuje u ratu ili prati ratna dešavanja sa strane. Međutim, ono što je pratilo područj RS i BiH, Srbiju i ostale zemlje u okruženju, je i vrlo teška ekonomska poratna situacija koja takođe izaziva stres. Vidite, mentalno zdravlje i uopšte zdravlje čovjeka se shvata i definiše kao tjelesno i duševno blagostanje. Pa zamislite koliko smo svi mi daleko od tog tjelesnog i duševnog blagostanja, da bi po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije bili zdravi. Praktično niko od nas ne ispunjava te kriterijume. A mislim da smo posebno daleko od mentalnog blagostanja. Zašto? Možda to zvuči pesimistički, ali jednostavno sadašnji uslovi života udaljavaju nas od mentalnog blagostanja. Svi danas moraju da misle kako da prežive i kako da zarade osnovno za život. Oni koji su srećnici pa mogu da rade i zarade već su u znatnoj prednosti, drugi koji nemaju posla su dodatno ugroženi, a zamislite kako žive ljudi koji su stari i bolesni i ne mogu da zarade, a imaju male penzije. Dakle, jednostavno naše socijalne okolnosti i faktori u socijalnoj sredini su zaista ugrožavajući i ne daju nam mira. Ali ne treba biti pesimista, jer mislim da se rješenje iz ove situacije može da nađe, a rješenje je u dobroj organizaciji u radu. Mi moramo da radimo. Svi koji su sposobni za rad treba da rade, i mladi i stari, ono što mogu da rade i ono zašto im se pruža šansa da ostvare bilo kakav dohodak i da jednostavno budu aktivni cijelog života u onoj mjeri koliko im to zdravlje dozvoljava.

(Zavod za forenziku Sokolac) Zavod za forenziku je specifična ustanova u kojoj se istovremeno dodiruju zdravstvo i pravo, zato struka kaže, da samo uhodan timski rad može dati željene rezultate?

- Timski rad je danas neophodan u svakoj ustanovi, posebno u jednoj ovakvoj zdravstvenoj ustanovi koja radi jednu interdisciplinarnu djelatnost. Treba imati u vidu da se forenzička psihijatrija nekada definisala kao psihijatrija primijenjena u sudske svrhe. Danas to shvatamo kao psihijatrijsku nauku i praksu primijenjenu za potrebe prava, znači cjelokupnog pravosudnog sistema. Ovdje se psihijatrija i pravo, ne samo dodiruju, nego prepliću. Ova ustanova i treba da bude pod ingerencijom ministarstava pravde i zdravlja. Zašto? Ministarstvo pravde svakako treba da vrši nadzor nad zakonitošću rada ove institucije, a ministarstvo zdravlja je to koje vrši stručni nadzor, stručnu kontrolu rada. Dakle, ova ustanova je interdisciplinarna institucija, a s druge strane stručnjaci koji će raditi ovdje upravo su tako obrazovani. Forenzička psihijatrija jeste interdisciplinarna djelatnost gdje sudski psihijatri, forenzički psihijatri dobijaju obrazovanje da vještače, liječe duševno bolesne osobe koje su počinile krivična djela, a istovremeno moraju da imaju i pravno obrazovanje, tj. moraju da razumiju propise koji regulišu tu djelatnost, propise oko izricanja mjera bjezbednosti medicinskog karaktera, smještaja u ovu ustanovu, kontakte sa sudovima, zatim otpuste iz ove institucije, dalje vanbolničko zbrinjavanje ovih ljudi itd....Tako da ovu kompleksnu djelatnost mogu da rade samo edukovani ljudi koji su stekli posebna specifična znanja iz oblasti forenzičke psihijatrije.

Kritičari ovog projekta kažu da osuđena lica mogu ugroziti sigurnost građana, ako budu izlazila u grad? Koliko ima istine u tome?

- Nimalo. Pa konačno ovdje već decenijama postoji velika PH - bolnica, u kojoj postoje psihijatrijski pacijenti, tu se liječe hospitalno, među kojima i sudski pacijenti. Do devedesetih godina bilo ih je oko 150, kada sam ja radio u ovoj PH bolnici, a sada ih ima 50-60. Znači ovi pacijenti već decenijama žive i rade u ovoj instituciji i oni praktično ne ugrožavaju nikoga. Posebno ne mogu ugroziti kada su zbrinuti u ovakvoj ustanovi, u kojoj imaju i imaće sve uslove za jedan kvalitetan život, rad i tretman. Ovdje postoje sadržaji za radnu terapiju, za sportske aktivnosti i za intelektualne aktivnosti. Dakle, ti pacijenti će zaista da žive i rade ovde u skladu sa svojim mogućnostima. Naravno provodiće se prije svega medicinski tretman i ako se na takav način provede tretman tih pacijenata oni jednostavno ne samo da nisu opasni, već se spremaju jednog dana da izađu iz ove ustanove i da se uključe u svoje porodice i sredine odakle su došli. To i jeste smisao ove ustanove. Dakle, ovo nije otvorena ustanova koja će samo sakupiti pacijente i poslati ih u grad. Daleko od toga. Ovo je ustanova koja pruža pacijentima komplentnu zaštitu, brigu i nudi im aktivnosti u skladu sa njihovim sposobnostima.

Hoće li zaposleni u Zavodu za forenziku u Sokocu moći očekivati Vašu pomoć i savjet u nekim teškim trenucima?

- Vrlo sam voljan da pomognem što se tiče i savjeta i rada. Dakle, svaka vrsta pomoći koja bude potrebna, meni će biti drago da pomognem. Tu sam i ako teba da radimo zajedno u ovoj ustanovi koja je već postavljena i normirana kao jedina i vrhunska ustanova u Bosna i Hercegovini. Vjerujem da će svima dobro doći moje iskustvo stečeno 17 godina rada u PH- bolnici u Sokocu, 15 godina vođenja Odjeljenja za sudsku psihijatriju u ovoj ustanovi i 13 godina rada na mjestu načelnika Odjeljenja za psihijatrijska veštačenja Specijalne zatvorske bolnice u Beogradu, ako i moje nastavničko iskustvo na postdiplomskim studijama Medicinskog fakulteta u Kragujevcu, gdje vodim subspecijalizaciju sudske psihijatrije.

Moja želja je da Zavod za forenzičku psihijatriju u Sokocu bude vodeća naučna, nastavna i stručna ustanova na Balkanu i ovom dijelu Evrope. Vjerujte mi da ovo nisu megalomanske ideje nego to sve može da se ostvari, ukoliko svi zajedno želimo. Prije svega sada postoje svi materijalni preduslovi i fantastična zgrada, samo treba još stručni rad postaviti na prave osnove. Uz sve ovo treba razviti saradnju sa drugim institucijama kao što su centri za forenzičku psihijatriju u Beogradu i Zagrebu i jednostavno u interakciji sa kolegama iz tih centara razvijati struku. Ne zatvarati se, nego povezivati sa svima u okruženju, učiti i razmjenjivati iskustva. Ova ustanova ima izuzetno dobru budućnost i biće, moje je to ubjeđenje, vrhunska institucija u ovom dijelu Evrope.

Poznati ste kao jedan od najuspješnijih Romanijaca, profesor na nekoliko visokoškolskih ustanova u Srbiji i Bosni i Hercegovini, autor niza naučnih i stručnih radova u oblasti psihijatrije i sudske psihijatrije, ali se uvijek rado vraćate svom zavičaju.


- Ne bih rekao da sam najuspešniji, ali u svojoj struci se trudim da promovišem rad i sve ono pozitivno što rad može da donese. U Psihijatrijskoj bolnici Sokolac radio sam 17 godina i bio načelnik Odeljenja za sudsku psihijatriju. Međutim, odlukom tadašnjeg predsjednika RS Radovana Karadžića i odgovarajućih ministarstava 1994. godine prešao sam na rad u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Beograd. Tamo sam radio 13 godina kao načelnik Odeljenja za psihijatrijska vještačenja, a uporedo sam izvodio nastavu na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci, na Visokoj školi unutrašnjih poslova i na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu u Banjoj Luci.

Dakle moje aktivnosti su bile s obje strane Drine. Sa nastavnim nisam prestao. Sada radim kao nastavnik na postdiplomskim studijama Medicinskog fakulteta u Kragujevcu, gdje vodim pomenutu subspecijalizaciju sudske psihijatrije i svoje iskustvo u forenzičkom radu prenosim i na mlade kolege na psihijatrijskoj klinici "Laza Lazarević" u Beogradu.

Istina, kad mi god vrijeme dozvoli vraćam se svom rodnom selu Smrtići. Pa naravno, ja se tu i najbolje osjećam i najbolje odmaram, pogotovo kad tokom cijelog ljeta sjedim sa najbližima i pijem kafu ispod velikog orha u mom dvorištu. Dolaze mi drugovi, prijatelji, rođaci pa i vi novinari. Razgovaramo o različitim temema, ispečemo i po neko jagnje i uživamo. To me opušta, raduje i čini srećnim čovjekom, jer iako sve čovjek obiđe i vidi opet se vraća svom korijenu. Imao sam niz aktivnosti u ovim okonim, sada državama, jer sam prošao sva usavršavanja u Zagrebu, radio u Beogradu, Nišu, Kragujevcu itd...ali se svojim Smrtićima vraćam svaki put nanovo da uživam u prirodi i druženju sa mojim ljudima, rekao je Ratko Kovačević za "Info radio", prenosi sajt Opštine Sokolac.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.