Nakon smirivanja krize, zlato investitorima sve manje interesantno - Vrijednost će i dalje padati
Međutim, nakon što se kriza počela smirivat,i te se mogućnost potpunog urušavanja globalnog finansijskog sistema smanjila, velikim investitorima zlato više nije bilo toliko interesantno. Cijena mu je počela padati, javljaju analitičari "Admiral Markets"-a koji su o toj temi pripremili analizu, prenosi "Večernji list".
Njihovu analizu pod naslovom "Do kada će zlato gubiti na vrijednosti?" u nastavku prenosimo u cjelosti.
Zlato je u većem dijelu svijeta zbog rijetkosti i hemijskih karakteristika (ne rđa, ne korodira niti gubi sjaj, a lako se oblikuje) hiljadama godina služilo kao novac i sredstvo čuvanja vrijednosti, pa se i danas smatra sigurnijom opcijom čuvanja vrijednosti od papirnog novca.
Potražnja za zlatom posebno raste u nesigurnim vremenima kao što su recesije i ratovi. Budući da je kriza koja je počela 2008. bila najveća još od Velike depresije krajem 1920-ih, te je postojala mogućnost bankrota banaka pa čak i država, mnoge institucije i individualni investitori su povlačili depozite iz banaka i državnih obveznica, te kupovali zlato da bi se zaštitili od najgoreg scenarija. Zbog toga je cijena zlata počela naglo rasti, što je privuklo i špekulante na finansijskim tržištima koji su stvarali dodatnu potražnju i još više podizali cijenu zlata.
Od početka 2008, kada je cijena zlata bila približno 800 USD po unci, do 2011. cijena zlata porasla je preko 140% - na više od 1.900 USD po unci.
Mnogi su očekivali da će cijena zlata nastaviti da raste, jer su centralne banke gotovo svih razvijenih zemalja, a pogotovo američka centralna banka, pokrenule različite programe podsticanja privredne aktivnosti kroz koje su štampale hiljade milijardi dolara novog novca i ubacivale ih u finansijski sistem.
Povećanje količine novca u pravilu dovodi do porasta cijene svih fizičkih dobara, jer se količina fizičkih dobara relativno sporo povećava, a količina papirnog i digitalnog novca se može značajno povećati preko noći, zbog čega gubi na vrijednosti.
Dodatni razlog rasta cijene zlata u recesijama je pad kamatnih stopa. S padom prinosa na štednju u bankama i na državne obveznice u situaciji kada se povećava rizik tih oblika investiranja, mnogi štediše i investitori prebacuju novac iz banaka i obveznica u zlato kojem cijena u tom trenutku naglo raste. Budući da su za vrijeme recesije centralne banke gotovo svih razvijenih privreda spustile kamatne stope praktično na nulu, ogromna količina kapitala se počela prelijevati u zlato i ostale plemenite metale.
Osim smirivanja krize i vraćanja povjerenja u fiat valute, uskoro više neće biti ni drugog najvažnijeg razloga rasta cijene zlata - niskih kamatnih stopa. Najveća i najvažnija centralna banka na svijetu (Američke federalne rezerve) već dugo najavljuje da dolazi trenutak kada će početi dizati kamatne stope.
Ciklusi spuštanja i dizanja kamatnih stopa u pravilu traju godinama, te će vjerovatno i ovog puta dugo rasti. Zbog toga će sve više investitora postavljati pitanje: "Zašto držati zlato na kojem nemam nikakvu kamatu, kada u banci i na obveznicama mogu dobiti barem nekoliko posto godišnje". To će gotovo sigurno dovesti do nastavka prodaje zlata i prebacivanja novca u banke, obveznice i dionice.
S obzirom na to da je cijena zlata već sada, prije početka dizanja kamatnih stopa, pala 37%, lako je moguće da će još značajno pasti kada ciklus počne.
Očekivana cijena zlata na kraju 2014. velikih svjetskih banaka (trenutno 1.213 USD po unci):
Goldman Sachs: 1.050 USD po unci
Bank of America Merrill Lynch: 1.150 USD po unci
Deutsche Bank: 1.141 USD po unci
Societe Generale SA London: 1.050 USD po unci
Westpac Banking Corp. Sydney: 1.020 USD po unci
Postoji realna mogućnost da cijena zlata padne ispod 1.000 USD po unci u idućih godinu ili dvije. Neki analitičari upozoravaju da ni pad na 900 ili čak 800 USD po unci ne treba iznenaditi.
Novi veliki trend rasta cijene zlata dogodiće se tek kada dođe do iduće recesije u SAD-u i ostatku zapadnog svijeta.
Top priče
16.04.2024. | Industrija, Građevina
Njemačka firma u Laktašima dograđuje proizvodni pogon
Njemačko preduzeće u Laktašima Technics Programme Engineering podnijelo je Gradu Laktaši zahtjev za izdavanje ekološke dozvole za postrojenje za mašinsku obradu metala, izvještava Indikator.ba. Riječ je o dogradnji po postojećeg postrojenja u naselju Mahovljani, na parcelama označenim kao k.č. broj: 73/2 74/1, 75, 76, k.o. Mahovljani. Ukupna planirana bruto proizvodnja gotovih proizvoda iznosi oko 100 tona godišnje. Technics Program
17.04.2024. | Građevina
Ruski investitor ne odustaje od gradnje rezidencijalnih vila na samom ulazu u Budvu
17.04.2024. | Građevina
17.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Zemljište za gradnju vjetroparka u Šavniku zakupiće konzorcijum podgoričkih firmi
17.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
16.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Kreće serijska proizvodnja prvog bh. električnog vozila
16.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
eKapija+
17.04.2024. | Vijesti
Otvorene prijave za akcelerator program inovativnih poslovnih ideja u Istočnom Sarajevu
17.04.2024. | Vijesti
16.04.2024. | Vijesti
Želite da uložite u luksuznu nekretninu? - Vodite računa da ispunjava ove uslove
16.04.2024. | Vijesti
16.04.2024. | IT, Telekomunikacije
Kako se nositi sa stresom na društvenim mrežama
16.04.2024. | IT, Telekomunikacije
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Sarajevo Destination Festival od 25. do 27. aprila
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
17.04.2024. | Građevina
Živinice sa skoro milion maraka nadograđuju i šire Gradsku upravu
16.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
FK Željezničar traži strateškog partnera za rekonstrukciju stadiona Grbavica i gradnju trening kampa - Investicije od oko 90 mil EUR (VIDEO)
16.04.2024.. | Građevina, Turizam, sport, kultura
15.04.2024. | Građevina
Sokolac raspisao novi tender za višemilionske radove na izgradnji gradske kuće
15.04.2024. | Građevina
15.04.2024. | Agro, Finansije
Utvrđeni uslovi prodaje prijedorskog ribnjaka Saničani
15.04.2024. | Agro, Finansije
15.04.2024. | Građevina, Finansije, Zdravstvo
Posušje kreće s izgradnjom edukacijsko-rehabilitacijskog centra
15.04.2024. | Građevina, Finansije, Zdravstvo
14.04.2024. | Građevina
Kreće obnova širokobriješke gimnazije
14.04.2024. | Građevina