Prva farma kuna u BiH na Palama - Ideja dolazi iz Švedske, krzno ide za SAD i Dansku

Kune, koje spadaju u porodicu psolikih zvijeri, prvenstveno se uzgajaju zbog jako cijenjenog visokokvalitetnog krzna, koje se zove nerc. Krzno kune je jako popularno u svijetu, a najveći otkupljivači su Kina i Rusija.

Amela Begović, vlasnica farme, sasvim slučajno je došla na ideju da otvori farmu kuna. Njen suprug je deset godina radio na farmi kuna u Švedskoj, gdje i žive. Isti sistem su napravili na svojoj farmi, tako da je njena farma, kako kaže Amela, jedinstvena farma kuna u BiH.

- Pošto je moj suprug oko deset godina radio u Švedskoj na farmi kuna, htjeli smo da taj posao prenesemo i u BiH - kazala je Begović.

Ideja došla slučajno

U Švedskoj su sa uzgojem kuna počeli 1920. godine, a samo prošle godine u ovoj zemlji je otvoreno oko 120 novih farmi. Švedska je ujedno treća u svijetu po uzgoju kuna, dok je prva Danska, koja ima najkvalitetnija krzna.

Beganović u razgovoru za Anadolu Agency (AA) govori o svojoj farmi u Podgrabu, počecima, poteškoćama, ali i specifičnostima kune.

Kako kaže, iako jako male, jer narastu svega par desetina centimetara, kune su krvoločne životinje te se zna dogoditi i da pojedu jedni druge. Konstrukcija zuba kune je ista kao kod zmija, samo što njihov ugriz nije otrovan, a po mnogima ovo je zvijer koja ponekad lovi iz čiste zabave.

- Kune okote do 12 mladih. Neke na samom početku ubiju svoje mlade, a zna se dogoditi da i mladi, kad malo ojačaju, pojedu svoju majku - pojasnila je Begović.

Nakon što kune na svijet donesu mladunčad, one se moraju stalno pratiti, jer ako primijete da majka ubija svoje mlade, onda ih razdvajaju.

Zbog krvoločnosti i proždrljivosti, kune čine znatne štete, ali isto tako od njih ima i koristi jer uništavaju štetne glodavce.

Dlaka im je izuzetno kvalitetna, te otuda se koristi za odjeću i dodatke od krzna.

Alma Begović na farmi kuna trenutno ima 4.300 mladih, plus ženke.

- Prošle zime sam ostavila 750 ženki tako da su okotile oko 3.500 mladih. To je jako dobar prosjek. Sljedeće godine očekujem oko 6.000 mladih - istakla je Begović.

Pojašnjava da kune žive oko šest mjeseci, od aprila do novembra.

- Svake godine ostavljam više ženki kako bih imala više mladih. Na farmi postoje kune u crnoj, bijeloj i smeđoj boji - ispričala je Begović.

Do farme uz tursku kreditnu liniju

No, cijela ova uspješna priča o farmi bila bi skoro neizvodljiva bez kreditne linije Vlade Republike Turske čija sredstva su korištena u svrhe poljoprivrede, stočarstva, ruralnog turizma, kao i povratka. Kredit je odobren za oko 2.000 lica i više od 300 firmi.

Desetogodišnji projekt, koji je pokrenula Vlada Republike Turske u iznosu od 100 miliona eura (195.583.000 KM) i koji se implementira putem dvije banke u BiH, samo u prvih 18 mjeseci osigurao je zaposlenje za više 5.700 ljudi. Implementaciju kreditne linije u BiH vode Bosna Bank International (BBI) i Ziraat Bank Bosnia.

- Kredit sam digla prošle godine u martu. Podigla sam oko 100 hiljada konvertibilnih maraka. Gotovo sva sredstva sam uložila u farmu. Zadovoljna sam kreditom - kazala je Begović.

Na tržištu su kune jako tražene. Cijena krzna kune se kreće od 40 do 200 konvertibilnih maraka, zavisno od kvaliteta. Što je kraća dlaka i što je duže krzno, to je bolji kvalitet, a ujedno je veća i cijena.

- Krzna izvozim u Ameriku i Dansku, ništa ne prodajem u BiH, ovdje mi je samo proizvodnja - pojasnila je Begović.

Kune se pare u martu i već početkom aprila počinju dolaziti mladi. Oni se hrane i uzgajaju do novembra, kada od njih prave krzna.

- U BiH postoje još dvije farme kuna. Ovo je prva farma kuna koja je otvorena u BiH, pa su od nas počeli uzimati i ostali - ispričala je Begović. Kako kaže, mnogo ljudi joj dolazi u posjetu na farmi, pitaju kako funkcioniše…, prenosi "Klix".