Direktor Sektora za investicije u HET-u Luka Petrović rekao je da je ovo preduzeće investitor projekta kojim je definisana gradnja oko dva kilometra tunela i kanala čime bi se zadovoljilo ono što je planirano još 1986. u projektu hidroelektrane Bileća.
- Tunel i kanal istovremeno će služiti i za skupljanje oborinskih voda i poplavnih voda koje se pojavljuju u bilećkom naselju Jezerine - objasnio je Petrović i dodao da je planirano da voda protiče donjim dijelom Bileće, na mjestima gdje je moguće zbog visinskih kota.
Petrović je napomenuo da je gradnja tunela i kanala ispod opštine Bileća jedna od cjelina kompletnog sistema "Gornji Horizonti" i prva stepenica u izgradnji HE "Dabar". Druga i treća stepenica biće brana i akumulacija "Rilja" sa hidroakumulacijom Nevesinje, te hidroelektrana Bileća.
Petrović ističe da je ovaj projekat samo jedan u nizu koje HET u ovoj godini realizuje, napominjući da je ovo preduzeće za 2014. planiralo da uloži 16 mil KM u različite projekte, među kojima je najvažnija realizacija projekta HE "Dabar".
Prema njegovim riječima, već su za realizaciju ovog projekta prebačena veća sredstva i urađeni pripremni radovi, neophodni istražni radovi, a u toku je gradnja puteva, te vodosnabdijevanja i elektrosnabdijevanja gradilišnih naselja.
- U toku je procedura za objavljivanje tendera za kapitalni objekat tunel "Nevesinje-Dabar", dužine 11,5 kiliometara, procijenjene vrijednosti oko 120 mil KM - rekao je Petrović.
On je istakao značaj ovog projekta i za HET i za cijelu Hercegovinu, te podsjetio da je ukupna investicija HE "Dabar" 172 mil EUR. Tom investicijom, dodao je on, biće postignuta nova proizvodnja električne energije na nizvodnim elektranama i na HE "Dabar" u iznosu od 450 megavat časova.
- Instalisana snaga "HE Dabar" biće približno 160 megavata i njegovom realizacijom najznačajnije će se pomoći opštini Nevesinje. Poseban doprinos imaće i opštine Bileća i Berkovići kako od hidroakumulacija tako i od otvaranja novih radnih mjesta i drugih vrsta pomoći - istakao je Petrović.
Petrović je naveo da je HET tokom 47-ogodišnjeg postojanja ostavio dubok trag u ovoj regiji, ističući da je osim energetskog značaja imao i vodoprivredni, poljoprivredni i druge, prenosi Capital.ba.