Izvor: Nezavisne novine | Ponedjeljak, 01.09.2014.| 09:51
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Živko Babić spriječio veće posljedice najrazornijeg zemljotresa u Banjoj Luci

Živko Babić bio je predsjednik opštine za vrijeme katastrofalnog zemljotresa 1969. godine u Banjoj Luci, čije su odluke bile presudne za bezbjednost stanovništva i čijom je intervencijom izbjegnut veći broj žrtava u tom gradu.

Banja Luku je zemljotres pogodio u oktobru 1969. godine, kada je pričinjena ogromna materijalna šteta, a 15 ljudi izgubilo je život.

Veliki čovjek

Prema mišljenjima mnogih građana, Babić je spriječio daleko veće posljedice po ljude, jer je na osnovu predviđanja stručnjaka i svoje lične procjene izdao naredbu kojom je obustavljen rad u školama i posao u svim kolektivima.

Drugi potres se zbio u ponedjeljak, 27. oktobra, i po jačini je nadjačao prvi, tako da se pokazalo koliko je bila dragocjena ta Babićeva odluka.

Među objektima koji su najteže stradali u razornom zemljotresu bile su školske zgrade.

Mnogi Banjolučani smatraju ga herojem.

- Babić, koji je u to vrijeme bio predsjednik opštine, nije dobio nikakvo odlikovanje od gradskih vlasti. Malo toga o njemu se zna, a zahvaljujući njegovoj naredbi izbjegnuta je velika tragedija. On je bukvalno naredio da se u ponedjeljak otkazuje rad škola i kolektiva - rekao je jedan stariji sugrađanin.

Zapostavio Tita

Nekoliko dana nakon potresa u Banja Luku je stigao i Josip Broz Tito, predsjednik SFRJ, sa suprugom Jovankom Broz.

Stariji građani sjećaju se da je Babić tada kao sluđen trčkarao ulicama, pokušavajući da organizuje život u nemogućim uslovima, dok je Tito opušteno šetao.

Ni Titov neprikosnoveni autoritet nije omeo Babića da se u tom momentu posveti građanima.

Babić je bio Prijedorčanin koji je živio u Banjoj Luci, a u ključnim momentima pokazao je koliko mu je značio ovaj grad.

Mnogi građani sjećaju se tog vremena kao vremena kada su vladale solidarnost i humanost, te da su svi djelovali zajedno.

Nakon potresa mnogi učenici su školsku 1969/1970. godinu završili i u Hrvatskoj.

Kuriozitet iz toga vremena je da su, zahvaljujući tadašnjem biskupu Alfredu Pichleru i razumijevanju Banjalučke episkopije, banjolučki katolici bogoslužje obavljali u srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Zbog predviđanja ruskih seizmologa da će Banja Luku u novogodišnjoj noći 1970. godine zadesiti zemljotres Babić je zabranio organizovane dočeke te godine.

Krivi sat kao podsjećanje

Svi časovnici u Banjoj Luci pokazuju tačno vrijeme osim onoga na Trgu Krajine, na kojem su kazaljke stale na devet časova i 11 minuta, a kao datum je naveden 27. oktobar 1969. godine.

To je bio najjači potres koji se dogodio na današnjoj teritoriji BiH, a osim Banja Luke posljedice su bile i u 15 krajiških opština.

Bez priznanja

Živko Babić nije dobitnik nijednog priznanja grada koja se dodjeljuju, niti je za to bilo inicijativa. O Živku Babiću na internetu postoji malo podataka, a nema gotovo nijedne fotografije.

Najviše o liku i djelu ovoga čovjeka ostaće u sjećanjima građana, te zapisano u novinskim, radio i televizijskim arhivama.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.