Građani BiH najmanje kupuju pivo u svijetu

Naime, prema istraživanju portala "Finances Online", na pivo najviše para godišnje potroše Australijanci i Irci, a najmanje Ukrajinci i Bosanci i Hercegovci.

Istraživanjem došlo se do zaključka da na pivo najviše novca daju građani Australije koji po glavi stanovnika potroše 747 USD godišnje. Nakon njih slijede Irci sa 688 dolara, pa Finci 565, stanovnici Novog Zelanda 452, Venecuele 444, Velike Britanije 393 i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sa 356.

S druge strane, građanin Ukrajine na pivo godišnje potroši 72,69 dolara, Bosne i Hercegovine 99,86. Nakon njih slijede stanovnici Bugarske sa 119 dolara, Paname sa 123, Slovačke 136, Mađarske 138 i Meksika gdje se godišnje na pivo potroši 141 dolar po glavi stanovnika.

Prema ovoj studiji, najjeftinije pivo u svijetu je u Ukrajini gdje flaša od pola litre košta 0,59 USD, kolika je cijena piva i u Vijetnamu. Osim ovih zemalja najjeftinije pivo je u Kambodži, Saudijskoj Arabiji, Češkoj Republici i Kini.

Srbija je zauzela deveto mjesto na listi deset zemalja sa najjeftinijim pivima sa prosječnom cijenom od 0,77 USD. Najskuplje pivo je u Iranu gdje košta 7,71 USD po boci. Slijedi Kuvajt sa 7,09 USD, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) sa 6,20, Papa Nova Gvineja 5,14, Singapur 4,72 i Norveška 4,61.

Prema istom istraživanju, Česi popiju najviše piva u svijetu. Naime, u Češkoj svaki stanovnik, u prosjeku, popije 419 piva godišnje. Nakon njih slijede stanovnici Australije sa 304 ispijena piva, Njemačke 299, Estonije 288, Poljske 27,7 koliko popiju i Irci. Građani Hrvatske na toj listi su na sedmom mjestu sa 242 piva godišnje po stanovniku.

Srbijanac godišnje popije više od 12,5 litara alkohola što ih svrstava u balkanske rekordere, pokazalo je posljednje istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Odmah iza su Hrvati koji godišnje popiju do 10 do 12,4 litara alkohola i alkoholnih pića. Najmanje alkohola na području Balkana konzumiraju stanovnici Bosne i Hercegovine.

Prema navodima WHO-a, u BiH se najviše konzumiraju žestoka pića (73%), a nakon toga pivo (23%) i vino (4%).Prema rezultatima spomenutog izvještaja, Turska je evropska zemlja čiji stanovnici u prosjeku konzumiraju najmanje alkohola i alkoholnih pića. Naime, prosječan stanovnik Turske stariji od 15 godina godišnje konzumira manje od 2,5 litara alkohola i alkoholnih pića.

Nakon Turske, posmatrano na evropskom nivou, slijede Bosna i Hercegovina, Albanija, Makedonija, Malta i Italija, gdje jedna osoba iznad 15 godina u prosjeku godišnje konzumira od 5 do 7,4 litara alkohola i alkoholnih pića.

Najviše alkohola i alkoholnih pića u Evropi konzumiraju stanovnici zemalja istočnog i centralnog dijela Starog kontinenta, kao što su Ukrajina, Bjelorusija, Poljska, Bugarska, Češka, Mađarska, Rumunija, Slovačka i Rusija, gdje osoba starija od 15 godina u prosjeku godišnje konzumira više od 12,5 litara.

Zemlje u svijetu čiji stanovnici konzumiraju najmanje alkohola, odnosno manje od 2,5 litara godišnje po osobi, su mahom arapske zemlje, zemlje Bliskog Istoka i zemlje sjeverne Afrike.U prosjeku svaki čovjek u svijetu u godinu dana popije 6,1 litara čistog alkohola ili alkoholnih pića. Također, zanimljivo je da skoro 30% ukupnog alkohola koji se popije godišnje odlazi na pića proizvedena u kućnim radionicama, za koja se naglašava da su posebno štetna za zdravlje.

Prema podacima WHO-a, procjenjuje se da je alkohol krivac za smrt 2,5 miliona osoba diljem svijeta godišnje, što je više od AIDS-a ili tuberkuloze. U Rusiji je, primjerice, jedna od pet smrti muških osoba uzrokovana alkoholom.