"Energo Zelena" iz Inđije preradila više od 160 tona životinjskog otpada iz poplava u BiH - Proizvodi dobijeni iz ostataka životinja idu u gumene bombone, omote kapsula, lakove za nokte...

S obzirom na to da Bosna i Hercegovina nema nijednu fabriku za preradu životinjskog otpada, nakon razornih poplava uginule životinje transportovane su u Inđiju, u Srbiju. Samo iz Bijeljine otišlo je 17 tona. Nadležni iz obje zemlje su se usaglasili da je u situaciji koja je zadesila poplavna područja, to najbolje rješenje kako bi se povećala bezbijednost.

A životinjski otpad transportvan je u kompaniju "Energo Zelena", gdje je tokom vanredne situacije prerađeno 164 tona otpada iz BiH plus 500 tona iz Srbije. Menadžer fabrike Dejan Basarić je rekao da je fabrika tih dana radila u tri smjene.

Rukovodioci kompanije kažu da je prerada životinjskog otpada nastalog tokom poplava u Srbiji gotovo okončana, ali se iz BiH tek očekuje intenzivnije dopremanje leševa životinja uginulih tokom poplava i hrana životinjskog porijekla koja više nije za upotrebu.

Tom Hanson, direktor kompanije "Greenworks Holding", koja je akcionar kompanije "Energo Zelena", rekao je da je ta fabrika jedna od najznačajnijih belgijskih investicija u Srbiji, čija je inicijalna vrijednost iznosila 21,5mil EUR.

On je napomenuo da je "Energo Zelena" trenutno jedina fabrika za neškodljivu preradu životinjskog otpada u Srbiji i regionu, koja u potpunosti posluje u skladu sa srpskim i zakonima EU.

Opremljena je sa najsavremenijom tehnologijom za preradu životinjskog otpada i godišnje može da preradi do 150.000 tona ovog otpada, odnosno 20 tona životinjskog otpada na sat.

Ugovore sa klanicama potpisuju uglavnom na godišnjem nivou, a kako Hanson kaže za "eKapiju", ne postoji limit po broju grla, koji neka klanica mora da ima da bi poslovala sa njima.

Hanson sa druge strane kaže da su oni kao investitori, 2012. godine kada je fabrika osnovana, detaljno analizirali agro tržište u Srbiji za koje vjeruju da ima veliki potencijal, pogotovu po pitanju mesne i mliječne industrije. Međutim, i dalje mu je, kaže, nejasno, zašto Srbija, sa takvim potencijalom, uvozi i mlijeko i meso.

Čistoća na nivou, "miris" ipak jak

Dejan Milošević, direktor proizvodnje, pokazivao je novinarima jedan po jedan sektor, od prijema leševa uginulih životinja, preko "cisterni" u kojima se one kuvaju, pa do dijela gde se dobijaju proizvodi koje ova kompanija prodaje.

- Posle kuvanja u kazanu izdvaja se vodena para koja se spaljuje na temperaturi od 800 stepeni - objašnjava Milošević.

- Ostatke, koje čine protein, bjelančevine i masti se izdvajaju i cijede u sledećim fazama. Kosti i meso se melju, a dobijeno brašno posle služi kao energent, dok se tehnička mast koristi u proizvodnji biodizela. Zato je "Energo zelena" fabrika sa takozvanim nultim stepenom otpada – dodaje šef proizvodnje inđijske kompanije.

Menadžer fabrike Dejan Basarić kaže za "eKapiju" da sarađuju sa većinom klanica u Srbiji, a kada je u pitanju prodaja gotovog proizvoda, dio kupuje "Lafarge" i dalje ga koristi kao energent. Koštano i mesno brašno je sa druge strane nerafinisan proizvod, koji izvoze u Češku i druge zemlje Evropske unije, koje to brašno dalje prerađuju.

Iako su prostorije "Energo zelene" jako čiste, neprijatan miris je ipak prisutan na svakom koraku. Nezvanično saznajemo da je prosječna plata 53-oje zaposlenih, dosta iznad republičkog prosjeka.

Inače ovde radi 52 radnika sa teritorije Inđije i samo jedan Belgijanac.

Otpad ide i u gumene bombone

Životinjski otpad dijeli se u tri kategorije. Podjela se vrši prema stepenu rizika koji taj otpad predstavlja za zdravlje ljudi i zdravlje životinja.

Kategoriju 1 i 2 čini životinjski otpad i sporedni proizvodi životinjskog porekla (SPŽP) iz klanica, sa farmi i fabrika za preradu mesa koji su opasni i predstavljaju prijetnju za ljudsko zdravlje i zdravlje životinja.

Kategoriju 3 čine sporedni proizvodi životinjskog porijekla koji nisu opasni i ne predstavljaju opasnost po zdravlje.

Ovakav otpad nipošto ne smije da se, nepravilnim razdvajanjem, pomješa. Ukoliko bi tokom separacije ili transporta, u kamion u kojem se nalazi otpad iz treće kategorije dospio makar isamo jedan dio otpada iz kategorije 1, sav otpad bi automatski morao da se tretira kao kategorija1.

Ono što je zanimljivo jeste da u treću kategoriju otpada spadaju koža, krv, unutrašnji organi, rogovi i kosti, koji se dobijaju od zdravih životinja.

- Od njih se pravi hrana za kućne ljubimce, kozmetika, karmini, lakovi za nokte - kaže Hanson..

On je dodao da od toga nastaju i omoti za kapsule za antibiotike, pa čak i gumene bombone! Međutim, kako Hanson dodaje, to ne treba da nas plaši jer je, kako je ponovio, taj otpad bezopasan po ljudsko zdravlje.

J.Đ.