Ništa od tradicionalne trgovine između BiH i Hrvatske?

Dragiša Mekić, voditelj pregovaračkog tima za pitanja trgovine s EU-om i pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, potvrdio je "Dnevnom listu" kako pregovori trenutačno miruju te kako je bosanskohercegovačka strana poslala svoje zahtjeve.

- Oni su vrlo jasni i od ranije poznati, a srž je da ne želimo uraditi ništa što će ići protiv domaće proizvodnje. Ponašamo se u skladu sa svim potpisanim sporazumima i svi pravni argumenti su na našoj strani - istaknuo je Mekić.

Autonomne trgovinske mjere

U svojim pregovorima Europska komisija želi od naše zemlje ustupanje bescarinske kvote za određene vrste proizvoda i to pretežno onih proizvoda koje je Hrvatska u značajnoj mjeri izvozila u BiH ili, kako to oni nazivaju, "roba tradicionalne trgovine između BiH i Hrvatske". U cijelom ovom procesu vrlo je važno ponoviti kako bi se, ako bi se popustilo hrvatskim zahtjevima, odluka odnosila i na svih ostalih 27 zemalja članica.

Kada je u pitanju naša strana, oni inzistiraju na principu "kvota za kvotu", s ciljem maksimalne zaštite domaće proizvodnje. Također, već ranije je najavljeno kako bi se našoj zemlji, zbog ovakvog stava, mogle ukinuti autonomne trgovinske mjere.

Međutim, Mekić kaže kako se ne radi o inicijativi samo za BiH, nego cijeli zapadni Balkan.

- Radi se o inicijativi da se ne produlje ove mjere, a ne radi se o ni o kakvom izbacivanju BiH iz bilo kakvih institucija. Kad su u pitanju same autonomne trgovinske mjere, to se u nas odnosi samo na neke vrste voća i povrća - pojasnio je Mekić.

Trgovinska razmjena

Ono što je iz statističkih podataka jasno vidljivo jest kako se ni Hrvatska ni BiH nisu na najbolji način snašle nakon ulaska susjedne nam zemlje u Uniju. Naime, u samo prva tri mjeseca hrvatskog članstva u EU-a zabilježen je vrtoglavi pad vanjskotrgovinske razmjene između dvije zemlje. Primjerice, u tom razdoblju uvoz hrane iz Hrvatske u BiH smanjen je za 45%, a izvoz iz BiH u Hrvatsku za 39%. Nadalje, posljednji podaci za prva tri mjeseca tekuće godine pokazuju kako je glavni vanjskotrgovinski partner BiH postala Njemačka, pretekavši Hrvatsku.

Sve to itekako pogađa hrvatsko gospodarstvo koje se, istini za volju, sve više bazira na tržište EU-a, ali nemjerljivo više proizvoda uspješno su plasirali na tržište zemlja CEFTA-e. Upravo zbog toga njihov interes i jest nastavak tzv. tradicionalne trgovine, a hoće li se naša zemlja uspjeti oduprijeti u tim pregovorima, teško je prognozirati.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portala "Dnevnog lista")