U Federaciji BiH nijedan univerzitet nije akreditovan

Nijedan univerzitet u Federaciji BiH nije završilo postupak akreditacije, dok su u Republici Srpskoj to završila dva javna univerziteta, u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu, te tri privatna, navodi Federalna televizija.

Akreditacija visokoškolskih ustanova, inače, je zadaća na putu prilagođavanja evropskom prostoru tržišta rada. Kako onda s diplomama neakreditiranih univerziteta do zapošljavanja u javnom sektoru ili na evropskome tržištu rada?

Posao akreditacije u Bosni i Hercegovini provodi Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, na zahtjev Univerziteta koji najprije dostavlja samo evaluacijski izvještaj, kao svojevrsnu ličnu kartu svog rada i poslovanja. Nezavisna komisija eksperata, među kojima su domaći i međunarodni predstavnici akademske zajednice, privrednika i studenata provjerit će kvalitet nastave, studijskih programa, mogućnosti međunarodne saradanje, ljudskih i prostornih.

Do sada su u RS-u akreditirana dva javna i tri privatna univerziteta, u Federaciji BiH nije nijedan.

Ako sada u Federaciji BiH nemamo nijedan akreditiran univerzitet, onda je logično da je upitna validnost diploma u zapošljavanju u javnom sektoru, ističe Nihad Fejzić, predsjednik Odbora za osiguranje kvaliteta na UNSA.

Poznato je da obrazovanje u Federaciji opterećuje komplicirana administracija, neusklađenost zakonskih, a kamoli akreditacijskih procedura. Razlog tapkanja u mjestu su i integracijski procesi na pojedinim univerzitetima, poput Sarajevskog, koji se nalazi u fazi velikog pospremanja.

- Sarajevski Univerzitet radi na racionalizaciji studijskih programa kojih sada ima 880, što je nerealno, jer nema toliko kadrova da sve to pokrije - kaže Faruk Mekić, prorektor za naučnoistraživački rad UNSA.

Visokoobrazovni sektor bez akreditacije, bez eksterne provjere je zatvoren, ne daje dovoljno informacija prema javnom sektoru, otvara prostor za špekulacije da se unutar akademske zajednice vode neki procesi koji nisu dovoljno javni, a naravno, u svemu tome ne može se izuzeti i da postoje nepravilnosti. Politički centri moći još upravljaju univerzitetima, tvrdi Ahmed Nurković, predsjednik Studentskog parlamenta UNSA, i dodaje:

- Neki ljudi, odnosno centri moći ne žele da se BiH razvija u pravcu visokoškolskih institucija Evrope, tako da čine sve i na ovom polju da blokiraju proces.

U dostizanju evropskih standarda kvaliteta svaki univerzitet mora pomesti ispred svojih vrata. Zato je posao njihovog akreditiranja, koji će se obnavljati svakih pet godina, veliki i dugotrajan. U njemu neće biti mjesta za nestručnu nastavu i kupovinu diploma.

Osiguranje kvaliteta visokoškolskih ustanova i studijskih programa jedan je od bitnih preduvjeta za mobilnost studenata, međunarodno priznavanje diploma, te prisustvo mladih kadrova na evropskom tržištu rada. To je i suština Bolonjske deklaracije, koju je BiH potpisala 2003. godine. Međutim, svojim studentima još ne može grantirati takve privilegije.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portala www.federalna.ba od 19.04.2014.)