Gubimo 42 mil KM godišnje - Iskorišćavanjem energije iz TE "Kakanj" bila bi obezbijeđena toplota za područje od Kaknja do Sarajeva
Iako se ovaj prijedlog povlači gotovo 30 godina, tek je nedavno Federalno ministarstvo okoliša i turizma iniciralo iskorištavanje toplinske energije iz postrojenja TE "Kakanj" kojom bi se obezbijedila toplota za područja od Kaknja do Sarajeva. U ovoj inicijativi naveli su veliki broj razloga zbog kojih bi bilo više nego dobro realizirati ovaj projekat.
Naveli su da kvalitet zraka u Sarajevu posebno u zimskom periodu nije na zadovoljavajućem nivou zbog postojanja velikog broja kućnih ložišta. Grijanje Sarajeva i Visokog zemnim plinom je primjer neracionalnog korištenja ovog energenta. S obziron na to da se za grijanje treba koristiti otpadna toplota iz tehnoloških procesa, čime se povećava stepen korisnosti uređaja, smanjuje emisija polutanata i dobiva prihvatljivija cijena distribuirane toplote.
- Visoka cijena plina navela je veliki broj domaćinstava da pređu na kućna ložišta i pri tome koriste ugalj najniže tržišne cijene, a sve to za posljedicu ima visoke koncentracije sumpornih, azotnih oksida, ugljen monoksida, čestica itd. Raspoloživi toplotni kapacitet TE "Kakanj" iznosi 450 MW/h toplotne enrgije. Trenutno se ova toplota "baca" u rijeku Bosnu. Zbog neiskorištavanja ove toplotne energije godišnje se izgubi 42 mil KM. I ono što je građanima trenutno možda najbitniji razlog zbog kojeg bi se ovaj projekat trebao realizirati je što bi cijena toplote iz TE "Kakanj" bila daleko povoljnija od od one koju trenutno plaćaju - navedeno je u inicijativi Federalnog ministarstva okolišta.
Dugogodišnji injžinjer TE "Kakanj" i zagovarač ove ideje prof. dr Izet Smajević slikovito nam objašnjava zašto je ovo važan korak za našu zemlju.
- U kondenzacionim TE, kakve su sve TE u BiH, pa i TE "Kakanj", je prosječan stepen iskorištenja bloka tek oko 33% ili čak manje. To, pojednostavljeno, znači da od tri lopate uglja koji se iz rudnika unese u TE - dvije se bace, a samo se jedna trasformira u električnu energiju. Ako se te elektrane prevedu u kogeneracijske - a to je tehnološki moguće, u termoelektranama bi se od tri unesene lopate uglja iskoristile najmanje dvije - odnosno ukupan stepen iskorištenja energije iz goriva bi se udvostručio. Tako proizvedena električna energija je jeftinija, a toplota za grijanje pogotovu - naračito u usporedbi sa energijom za grijanje dobijenom iz gasa, kakav je slučaj danas u Sarajevu i nekim drugim mjestima u BiH. To je dakle benefit i za "Elektroprivredu" i za rudnike i za građane i za budžet.
U isto vrijeme bi, kaže Smajević, prestala potreba za radom niza malih lokalnih ložišta, koja dominantno opterećuju okolinu onečišćujućim materijama, te bi vazduh u naseljenim mjestima bio čistiji i uslovi života zdraviji. Također, prestali bismo bacati naš resurs, dok istovremeno dajemo stotine miliona dolara godišnje za uvoz gasa iz Rusije - i time dodatno pogoršavamo ionako katastrofalno loš uvozno-izvozni bilans, dodao je on.
Ministarstvo energije rudarstva i industrije FBiH će podržati ovu inicijativu, potvrđuje minister Erdal Trhulj.
- O ovoj investiociji se priča zadnjih 30 godina, ogromna količina toplotna energija se u TE oslobađa, to bi uticalo na smanjenje zagađenosti i zaštitu okoliša, a procjene govore da bi ta energija bila dovoljna da se veliki dio Sarajeva grije, a ne da se gubi. To bi povećalo i koeficijent učinkovitosti TE Kakanj. To je situacija u kojoj bi svi bili dobitnici.
Kao razlog ne provođenja ovog projeta često se navodio nedostatak zemljišta kuda bi prošao mogući toplovod i njegovo spajanje na postojeću mrežu u Vogošći i dalje prema Sarajevu.
- Izgradnjom koridora Vc otvorila na dijelu između Sarajeva i Kaknja otvorio se slobodan prostor koji je sada u vlasništvu Federacije i koji bi mogao ili državnom ili privatnom sektoru da bude parner davanja tog zemljišta na korištenje za izgradnju jednog takvog toplovoda - ističe Trhulj.
Na pitanje ko bi finansirao jedan ovakav projekat i je li on skup prof. Smajević ističe da nijedan projekat nije skup, ako je isplativ!
- Je li se skupo grijati na prirodni gas iz Rusije - a u TE "Kakanj" bacati dnevno iskoristivu energiju ekvivalentnu masi od 3000 t domaćeg uglja - ako elektrana radi u punom pogonu. Pitanje je dakle: je li pametno - je li skupo iskoristiti tu našu energiju iz TE Kakanj?, uz sve druge benefite koje sam pomenuo. Neka to provjeri Studija za Sarajevo, za Zenicu je urađena - i pokazala je da je to ispaltivo! A Zenica se grije na zenički ugalj! Možemo zamisliti rezultat Studije za Sarajevo, koje se grije na skupi gas iz Rusije. A gdje su još faktor rizika, i socijalni faktor!
Prema njegovim riječima, EP BiH se izjasnila da je spremna finansirati kompletan projekat za grijanje Zenice iz TE "Kakanj". Može se očekivati da vrijedi isto i za Sarajevo. Osim toga ovo je kaže Smajević javni interes, i treba biti predmet interesovanja vlada - počevši od kantonalnog i federalnog, pa do državnog nivoa.
Prof. Smajević na kraju je zaključio kako smo mi energetski vrlo rastrošna zemlja. On kaže da smo najgori po tom osnovu u Evropi i gori od prosjeka u Africi. A odlična ilustracija te rastrošnosti je upravo nebriga o mogućnostima realizacije ovog projekta.
Ekologinja Džemila Agić smatra da je više nego hitno rješavati problem zagađenosti u ovom dijelu BiH. A to bi se moglo postići upravo razvojem i realizacijom ovakvih ideja.
- Kada posmatramo oklinu Kaknja, Zenice i Sarajeva za rješavanje problema zagađenosti najidealnije je korištenje upravo toplotne energije napravljene u TE. Kada već imamo mogućnosti trebamo gledati da to iskoristimo.
S obzrim na to da su kod nas granice prisustva plinova koji nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva u zimskom periodu uveliko premašene, ove ideje su više nego dobro došle, kaže Agić te dodaje da je krajnje vrijeme da počnemo preventivno razmišljati, jer u suprotnom ko zna hoćemo li i kako preživjeti ako trend zagađenja bude rastao i u godinama koje slijede.
(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portala Radio "Sarajevo" od 01.04.2014.)
Top priče
27.03.2024. | Finansije
Vrhovni sud RS presudio u milionskom sporu Bitminera i Unicredit banke
Vrhovni sud Republike Srpske odbio je reviziju kompanije Bitminer Factory iz Gradiške i potvrdio presudu Višeg privrednog suda kojom je Unicredit banka Banjaluka oslobođena plaćanja 256 mil KM odštete zbog gašenja njihovog poslovnog računa, potvrđeno je za portal Capital. Kako je rečeno u ovom sudu, revizija koju je podnio Bitminer je odbijena kao neosnovana, te je potvrđena ranija presuda koja je preinačila prvostepenu odluku iz
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Najstariji hotel na svijetu - Sagrađen u osmom vijeku, a i danas dočekuje goste (VIDEO)
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Energija
Pionirski projekat kompanije MT-Komex BiH - Uskoro kreće izgradnja fotonaponske elektrane u Goraždu
27.03.2024. | Energija
27.03.2024. | Energija, Industrija
Insolar dobio koncesiju za izgradnju solarne elektrane od 100 MW kod Tomislavgrada
27.03.2024. | Energija, Industrija
28.03.2024. | Finansije, Turizam, sport, kultura
Dizni i DeSantis riješili spor oko posebnog okruga Floride koji reguliše sudbinu Diznijevog parka
28.03.2024. | Finansije, Turizam, sport, kultura
eKapija+
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrijednostima
28.03.2024. | Agro
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
AHK-Automotive Summit 18. aprila u Sarajevu
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
27.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Međunarodni sajam turizma u Sarajevu od 25. do 27. aprila
27.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Agro, Industrija, Turizam, sport, kultura
Sajamski dani Gradiška 2024 krajem aprila - Privreda i obrazovanje u fokusu
27.03.2024. | Agro, Industrija, Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Građevina
Na licitaciji četiri parcele u Poslovnoj zoni Kreka Sjever u Tuzli - Rok za dostavljanje prijava 15. april
28.03.2024. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Spreman novac za Vidikovac iznad Trebinja, raspisan i tender za izvođača radova
28.03.2024.. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
Raspisan tender za rekonstrukciju ambulante u laktaškom naselju Trn - Posao vrijedan 1,2 mil KM
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Produžen rok za dostavljanje ponuda za dionicu Tunel Kvanj-Buna
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
23.03.2024. | Industrija
Oglašena prodaja imovine zvorničke Mehanike, cijena viša od 14 mil KM
23.03.2024. | Industrija
22.03.2024. | Industrija
Agencija Eda nabavlja informacioni sistem za potrebe Instituta za metrologiju BiH
22.03.2024. | Industrija