NavMenu

Čovječanstvo na korak od stvaranja vještačkog života - Američki naučnici proizveli prvi sintetički hromozom

Izvor: Tanjug Petak, 28.03.2014. 14:37
Komentari
Podeli
Međunarodni tim istraživača je nakon sedam godina rada uspio da proizvede sintetički hromozom pivskog kvasca, što je značajan prodor na polju sintetičke biologije koji bi trebalo da omogući nove lijekove i pospješi proizvodnju biogoriva.

Dosad su naučnici proizveli samo hromozome bakterija i viralnog DNK, čija je gradnja daleko jednostavnija.

Ovog puta uspjeli su da proizvedu genom i povežu 273.871 bazni par DNK kvasca, što je nešto manje od prirodnog ekvivalenta koji sadrži 316.667.

Naučnici su modifikovali genetsku bazu ovog hromozoma, odstranivši iz njega sve one dijelove koji nisu neophodni za reprodukciju i rast hromozoma.

- Zahvaljujući našem istraživanju, sintetička biologija je iz teorije prešla u realnost - izjavio je Džef Beki (Jef Boeke), direktor Instituta genetskih sistema pri medicinskom centru Lengon univerziteta u Njujorku i vođa projekta, čiji su rezultati objavljeni u američkoj stručnoj reviji "Science".

Znatno modifikovani eukariotski hromozom (struktura koja sadrži gene u jezgru ćelija svih životinja i biljaka) presađen je u žive ćelije pivskog kvasca koje su se ponašale sasvim normalno premda su posjedovale nova svojstva koja ne postoje u prirodnom kvascu, naveli su istraživači.



- Modifikacija genoma je čista lutrija, jer neadekvatna promjena može da ubije ćeliju - objasnio je profesor Beki.

Na osnovu ove tehnike, naučnici će sada biti u prilici da manipulišu genomom kvasca kako bi mu dali određena svojstva. Ubuduće će biti moguće razviti sintetičke vrste kvasca sposobne da proizvedu rijetke lijekove ili određene vakcine, poput vakcine za hepatitis B.

Vještački kvasac bi, takođe, mogao da se koristi za brži razvoj efikasnijih biogoriva.



Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.04.2024.  |  Agro

Izdanci hmelja prodaju se po cijeni od 1.000 EUR za kilogram

Izdanci hmelja vrlo su osjetljivi, teško se čuvaju duže vrijeme, brzo venu zbog čega se moraju konzumirati odmah nakon berbe jer je svježina ključna za njihov okus. Hmelj (Humulus lupulus L.) je u prirodi samonikla biljka koja raste na vlažnim mjestima, uz rubove šuma gdje se penje po grmlju i stablima, šikarama i živicama, uz rijeke i potoke. Podsjeća na divlje šparoge Njegovi izdanci podsjećaju na divlje šparoge i vrlo su

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.