Uskoro poticaji izvozu voda, piva, cigareta i hrane

Uvoz u protekloj godini u BiH iznosio je 5,68 milijardi EUR, a izvoz 2,66 milijardi. Prema analizi koju su proveli stručnjaci Svjetske banke, 36,8% deficita čini 19 proizvoda kojih ima dostatno iz domaće proizvodnje, a oni čine 27% BiH uvoza. Stručnjaci Centralne banke analizom su željeli ukazati dužnosnicima u Sarajevu na koji se način može smanjiti golemi vanjskotrgovinski deficit zemlje koji je u prošloj godini bio 3,02 milijarde EUR. Od 19 proizvoda kojih ima na tržištu BiH, u vanjskotrgovinskoj se razmjeni s njih 16 ostvaruje deficit, a samo su 3 suficit.

Direktor Odjela za makroekonomski sustav Vanjskotrgovinske komore BiH Duško Bogdanović kaže kako nije problem uvoz nego nesposobnost i nemogućnost izvoza domaćih proizvođača. On tvrdi kako je jedino ispravno rješenje povećanje državnih poticaja izvozu kako to rade susjedne zemlje, a ne obećanja dužnosnika u Sarajevu kako će ograničiti uvoz što i čine u pojedinim okolnostima kao što je odluka Vijeća ministara BiH da jednostrano prekine dijelove ugovora o slobodnoj trgovini s Hrvatskom i Srbijom te Crnom Gorom. Bogdanvić upozorava kako glavna nekonkurentnost BiH proizvođača u regiji proizilazi iz neporedivo manjih izvoznih poticaja od onih koje imaju proivođači izvoznici, primjerice, u Hrvatskoj, ali i Srbiji.

Osim neuporedivo manjih izvoznih poticaja, domaće proizvođače koji bi mogli konkurirati na regionalnom tržištu opterećuju i veći doprinosi te pojedini porezi čine još manje konurentnijima. Kako je od početka godine BiH u Cefti, od državnih institucija u BiH ovisi kako će pristupiti slobodnom regionalnom tržištu, smatraju u Centralnoj banci BiH dodajući kako je nužno odrediti kojim proizvodima će se povećati izvozni poticaji. BiH mora uvoziti pšenicu, šećer, bitumenski kameni ugljen, antracit, naftna ulja, prirodni plin i još neke proizvode kojih nema, ali bi državne institucije morale poticati izvoz mineralnih voda kojih na tržištu ima dostatno, a za njihov uvoz prošle godine izdvojeno je 34 milijuna EUR, piva također ima dostatno na BiH tržištu, ali je njegov uvoz prošle godine bio 57 milijuna EUR; cigareta također ima dovoljno, a njihov je uvoz u 2006. godini bio 61 milijun EUR, uvoz prehrambenih proizvoda 39 milijuna EUR.

U Centralnoj banci tvrde kako nije problem uvoz tih proizvoda nego nemogućnost izvoza. Bogdanović upozorava kako je ulazak BiH u Ceftu ulazak u novo razvojno razdoblje prije svega u vanjskotrgovinskim odnosima koje bi ako mu se pravilno pistupi značio brži razvoj ekonomije, prije svega privatnih poduzeća. Kako smatra, BiH mora hitno riješiti problem tehničkog verificiranja proizvoda za hranu, povećati poticaje za poljoprivrednu proizvodnju ali i neke druge izvozne proizvode, uskladiti sustav posebnih poreza, ukinuti valutni odbor, odnosno vezivanje tečaja svoje valute konvertibilne marke za EUR.