NavMenu

Smanjenje nezaposlenosti - Rast domaćih i stranih investicija daće prve pozitivne efekte na tržište rada u BiH

Izvor: eKapija Petak, 07.02.2014. 14:35
Komentari
Podeli

Ivona ZameticaIvona Zametica

Pred nama je nastavak oporavka u 2014. godini, a investicije su nova prilika za ubrzanje rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, smatra glavni ekonomski analitičar Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina Ivona Zametica.

Ona kaže da uzimajući u obzir poboljšanje ekonomskih izgleda vezano za oporavak ekonomije euro zone sa procijenjenim rastom od 1,5% u 2014. godini, očekivana stopa ekonomskog rasta BiH u ovoj godini također ima izglede za dodatnu reviziju naviše sa trenutnih 1,5% u realnim iznosima, za što, kako kažu, ipak treba sačekati prve pokazatelje za prvi kvartal 2014. godine.

- Naravno, uz poboljšanje izgleda za rast izvoza roba i usluga, zbog oporavka ekonomije euro zone, za koji se očekuje rast od 5% u realnim iznosima, jedan od ključnih generatora rasta u 2014. godini godini je očekivani impresivan rast domaćih investicija usljed nastavka investicionog ciklusa na Koridoru Vc u oba entiteta te pokretanje investicionih ciklusa Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZHB, što su važne pretpostavke za ostvarenje ovog baznog ekonomskog scenarija - kaže Zametica.

Procjena rasta stranih direktnih ulaganja za narednu godinu je 650 mil EUR ili oko 5% BDP-a, za što je pretpostavka ulazak stranih investitora kroz javno-privatno partnerstvo na planiranim projektima Termoelektrane "Tuzla" i dijela koridora 5C u Republici Srpskoj, te viši priliv ulaganja u sektore domaće industrije usljed poboljšanja stanja ekonomije euro zone, što je uobičajeni trend zabilježen posljednjih godina kad god se ekonomija jedinstvenog područja počne oporavljati.

(Foto: I.Vukša)

Očekuje se da će rast domaćih i stranih investicija, procijenjen na 9% u realnim iznosima kao iznos ukupnih bruto investicija ekonomije, dati prve pozitivne efekte na tržište rada u vidu smanjenja stope nezaposlenosti na 26,5%, uz blagi rast neto plata, što bi uz rast doznaka iz inostranstva i nastavak pozitivnog rasta kredita moglo doprinijeti pozitivnom rastu potrošnje građana BiH nakon duge četiri godine depresije. Time bi bh. građani konačno trebali osjetiti i prve efekte na poboljšanje svoje kupovne moći, osobito jer se ne očekuju dodatni inflatorni pritisci u 2014. godini kroz uvezenu inflaciju sa vanjskih tržišta. Trenutna procjena rasta privatne i javne potrošnje stoga je pozitivna i iznosi 0,5% i 0,6% u realnim iznosima.

- Ono što bi moglo ugroziti naš bazni ekonomski scenarij je svakako politička neizvjesnost koju donosi izborna godina u kojoj se nalazimo. Pored eventualnog efekta na ekonomski rast, ukoliko se planirane investicije ne budu realizovale predviđenom dinamikom zbog političkih previranja, poseban rizik koji izborna godina donosi odnosi se prije svega na održivost likvidnosti domaćih budžeta i fiskalne stabilnosti. Naime, podsjetimo se da se domaći entitetski budžeti sa značajnim iznosom od 300 miliona KM oslanjaju na prilive kroz tranše stand by aranžmana u ovoj godini, a da ukupna planirana otplata koju Bosna i Hercegovina mora servisirati iznosi čak 260 miliona KM. U ovoj godini je pred bh. političkim liderima velika odgovornost u smislu ispunjavanja ciljeva strukturalnih mjera MMF-a, što uključuje neke od veoma zahtjevnih reformi i set zakona, koji se moraju usaglasiti i usvojiti, kako bi priliv tranši od MMF-a bio nesmetan. Bilo kakva kašnjenja i neispunjavanja uslova MMF-a dovela bi entitetske budžete u veliku likvidnosnu krizu, uzimajući u obzir već pomenuti visoki iznos obaveza koje dospijevaju u ovoj godini prema MMF-u i sve ostale redovne obaveze iz budžeta. Smatramo da su, u uslovima neispunjenja obaveza prema MMF-u, alternative za pronalaženje eventualno novih izvora finanisiranja budžetskih obaveza veoma ograničene, posebno uzmemo li u obzir veoma ambiciozne postojeće planove finansiranja na primarnom tržištu izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira, od 310 miliona KM u slučaju FBiH te 110 miliona KM u slučaju Republike Srpske - zaključuje Ivona Zametica, glavni ekonomski analitičar Raiffeisen banke.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Energija, Industrija, Saobraćaj

Ruski Zarubežnjeft želi još investicija u RS - U fokusu gasifikacija, solarna energija i širenje prodajne mreže

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić razgovarao je danas u Banjaluci sa zamjenikom generalnog direktora kompanije Zarubežnjeft (Zarubezhneft) Igorom Šćelkunovim. Na sastanku je razgovarano o poslovanju kompanije Zarubežnjeft u Republici Srpskoj, mogućnostima daljeg investiranja, te je izražen interes za unapređenje saradnje. Šćelkunov je istakao da je ova ruska kompanija zainteresovana da nastavi investiranje u

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.