Šta sve sadrži Titova biblioteka?

Biblioteka Josipa Broza Tita koja se nalazi u fondu Muzeja istorije Jugoslavije proglašena je kulturnim dobrom od velikog značaja, a odluku o dodjeli ovog statusa djelu zaostavštine jugoslovenskog maršala donijela je Narodna biblioteka Srbije. Ova bogata zbirka nastala je između 1940. i 1980. godine i u nju je uvršćeno oko 15 hiljada primjeraka knjiga sa 11.162 naslova. Objedinjuje izdanja koje je Tito lično nabavljao i ona koja je dobijao na poklon od autora spisa, državnika i delegacija.

Spisak djela u ovoj biblioteci je raznorodan i obuhvata istorijsku tematiku, umjetnost, beletristiku, filozofiju, religiju, politiku... Uključene su i veoma stare i rijetke knjige, enciklopedije, rječnici, leksikoni.

Naročito je dragocjeno 1.747 knjiga, sa posvetama i potpisima poznatih ličnosti iz svijeta i Jugoslavije, kao što su Vinston Čerčil, Džavaharlal Nehru, Indira Gandi, Ahmed Seku Ture, Jaser Arafat, Milovan Đilas, Moša Pijade, Dobrica Ćosić... Značajni su i primjerci sa pratećim pismima, prilozima, ili pečatima vlasništva. Neke od njih imaju Titov paraf, ili pečat "Biblioteka J.B.Tita u Užičkoj 15" i "Biblioteka maršala J.B.Tita", a izvjestan broj posjeduje "eks libris" koji je po Brozovoj želji 1956. izradio Đorđe Andrejević Kun.

– Dio fonda čine knjige sa specijalnom tehničkom i umjetničkom opremom, malog tiraža. Među njima su djela iranskog šaha Muhameda Reze Pahlavija čije su korice rađene u pozlaćenom reljefu sa likom šaha. Ovakvi primjerci pripali su samo nekolicini šefova država. U biblioteci se čuvaju i spisi na jezicima svih jugoslovenskih naroda. Brojni su i oni pisani na bugarskom, ruskom, češkom, poljskom, engleskom, njemačkom, francuskom, španskom, portugalskom, danskom, norveškom, persijskom, arapskom, kineskom, japanskom, hindu i burmanskom – navode u MIJ-u.

Od starih i rijetkih izdanja koje je Tito uvrstio u svoju biblioteku ističe se knjiga gravira čuvenog tipografa Simona Tomasena iz 1694. u kojoj je predstavljena dekoracija Versaja, Ruski slovar iz 1789, "Danica ilirska" iz 1842, urednika Ljudevita Gaja, "Druga čitanka" za osnovne srpske škole iz 1869, djela Voltera objavljena 1877-1885, "Starmali" iz 1888/89. urednika Jovana Jovanovića Zmaja, cjelokupna djela Svetozara Markovića objavljena 1891-1912 i Ustav Kraljevine Jugoslavije iz 1931.

Marksizam, vojna doktrina i radnički listovi

Posebno mjesto u biblioteci Josipa Broza dodjeljeno je marksističkoj literaturi, a uz prvo izdanje Marksovog "Kapitala" iz 1867. tu se nalaze cjelokupna djela Karla Marksa, Fridriha Engelsa i Vladimira Lenjina. Uz njih je i politički opus Blagoja Parovića, Edvarda Kardelja, Moše Pijade, Veljka Vlahovića, Mihe Marinka, Milentija Popovića...

Zastupljena je i vojna literatura, koja obuhvata klasična djela iz oblasti vojne nauke, knjige o NOB-u, vojna djela u izdanju Gece Kona i druga.

U Titovoj biblioteci su i ukoričeni kompleti časopisa "Otadžbina", "Rukovet", "Lovac", "Službenog lista" od 1954. do 1979, kao i 19 originalnih brojeva "Borbe". Čuvaju se i reprinti izdanja radničkih listova "Proletera", "Dimitrovca", "Glasa javnosti", "Slobodne Vojvodine", "Dela".

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Politika" od 29.01.2014.)

Titova biblioteka

Tito

Biblioteka Josipa Broza Tita

Josip Broz Tito

Narodna biblioteka Srbije

Vinston Čerčil

Džavaharlal Nehru

Indira Gandi

Ahmed Seku Ture

Jaser Arafat

Milovan Đilas

Moša Pijade

Dobrica Ćosić

Titof paraf

pečat

Titovi pečati

Đorđe Andrejević Kun

eks libris

Simon Tomasen

Danica ilirska

Druga čitanka

Starmali

Jovan Jovanović Zmaj

Svetozar Marković

Ustav Kraljevine Jugoslavije iz 1931

Karl Marks

Fridrih Engels

Vladimir Lenjin

Blagoje Parović

Edvard Kardelj

Veljko Vlahović

Miha Marinko

Milentije Popović

Gece Kon

časopis Otadžbina

časopis Rukovet

časopis Lovac

Službeni list

Borba

Lis Proleter

list Dimitrovac

Glas javnosti

Slobodna Vojvodina

list Del