Rađa se balkanski gigant? - Vodeće regionalne kompanije zainteresovane za udruživanje zbog lakšeg poslovanja

Vodeće kompanije u našem regionu, poput "MK grupe", "Agrokora", "Atlantic grupe", "Nectara" i "Podravke" zainteresovane su za saradnju koja bi mogla da dovede do njihovog spajanja u jednu moćnu regionalnu kompaniju. Takav "balkanski div" imao bi prihode od oko šest milijardi evra i tako premašio poslovanje jednog "Lidla" ili "Karfura" u centralnoj Evropi.

Prema podacima sa "D" liste najboljih kompanija u ovom dijelu Evrope, njemački "Lidl" je u 2012. na ovom području ostvario prihod od 4,95 milijardi evra, a francuski "Carrefour" 3,12 mlrd EUR.

Gigant

Ideja da se stvori velika kompanija pod nazivom AMANP, što su početna slova kompanija koje bi se ujedinile "Agrokor", "MK grupa", "Atlantic grupa", "Nectar" i "Podravka" potekla je od vlasnika "MK grupe" Miodraga Kostića. Kostić, čija kompanija raspolaže s više desetina hektara oranica u Vojvodini i Ukrajini, mesnom industrijom "Carnex" i poslovima u turizmu predložio je stvaranje velike zajednička kompanije, koja bi imala jednu upravu i prihod koji bi se brojio milijardama evra.

- Ako se na vrijeme ne opametimo, bićemo samo gledaoci u velikoj evropskoj utakmici - upozorio je Kostić.

Inače takva kompanija bi proizvodila najpoznatije brendove s područja bivše Jugoslavije, od "vegete", preko "cocte" i "carnexa", pa do "smokija", "cedevite", "fruktala"...

- Pozdravljamo inicijative koje idu u smjeru udruživanja kompanija u regionu - izjavila je za "Novosti" Anja Linić, direktor Ureda za odnose s javnošću "Agrokora".

- Ideja koju iznosi gospodin Kostić je odlično strateško razmišljanje i nešto o čemu je "Agrokor" uvijek govorio, ali ne i vezano uz imena nekih kompanija. To je jedini ispravni put razvoja regionalnih kompanija radi njihove konkurentnosti.

Mentalitet

"Agrokor" je od 2003. investirao u tri kompanije u Srbiji -"Frikom", "Dijamant" i u "Ideu" (u kojima je zaposleno 7.000 zapolenih) - 450 mil EUR. Kako ističu, oni Srbiju smatraju prirodnom okolinom u koju će ulagati i da je "Agrokoru", kao hrvatskoj firmi, poznat mentalitet i tržište u Srbiji, pa su se zato odlučili da investiraju.

I hrvatska "Atlantik grupa" podržava ovakvu inicijativu. Na tržištu Srbije "Atlantik" objedinjuje proizvodnju u "Štarku", "Grand kafi", "Palanačkom kiseljaku", "Multiviti" i "Atlantic brendu". Izuzetno bogata ponuda uključuje renomirane lokalne i regionalne brendove, kao što su "smoki", "najlepše želje", "bananica", "grand kafa", "cocta". Kompanija ima predstavništva u 11 zemalja, 17 proizvodnih pogona u šest zemalja, a posluje na više od 40 tržišta.

- "Atlantc grupa" je uvek otvorena za razgovor o svakoj inicijativi, i kad je riječ o rastu i razvoju poslovanja ne dijelimo kompanije po geografskim oznakama, nego kroz poslovnu logiku i obostrani interes - kažu u "Atlantik grupi", koja godišnje ostvaruje prihod od oko 670 mil EUR.

- Činjenica je da su kompanije na ovim prostorima, koliko god značajne i velike u regionalnim okvirima, još male na velikim, trećim tržištima. Za veći uspjeh na tim tržištima moraće da pronađu uspješnu formulu zajedničkog nastupa. To može, ali ne mora biti vlasničko povezivanje. U svakom obliku povezivanja treba voditi računa o nivou dopuštene koncentracije u skladu sa zakonskom regulativom, koju kontrolišu agencije za zaštitu tržišne konkurencije na pojedinim tržištima.

Stručnjaci smatraju da međusobno poređenje ovih kompanija iz regiona nije zahvalno, jer posluju u različitim oblastima: trgovina, prehrambena prerađivačka industrija, šarolika "MK grupa"...

Berza

Kako navodi Nenad Gujaničić, direktor Odeljenja za poslovni razvoj "Wise brokera", malo je kompanija među pomenutim čije se akcije kotiraju na berzama.

- One koje se kotiraju, a riječ je o "Podravki" i "Atlantic grupi", imaju veoma malu količinu akcija u slobodnom prometu, pa je upitno i njihovo berzansko vrijednovanje - navodi Gujaničić. - Ukoliko ovaj nastup na inostranim tržištima bude kvalitetan i konzistentan u smislu da može ostvariti plus za kompanije, svakako će uticati na poboljšanje rezultata, samim tim i vrijednosti kompanija.

- Evidentno je da je "Agrokor" najveći po prihodu, sa ostvarenih 3,9 mlrd EUR u 2012. godini, ali prilikom ocjene svakako treba uzeti i druge pokazatelje, kao što su njihova zaduženost, profitabilnost... - objašnjava Gujaničić.

- Tako je, na primer, "MK grupa" ostvarila po zvaničnim bilansima prihod od 340 mil EUR, ali je Kostićeva imperija znatno veća: ovde nije uračunat biznis u Ukrajini, šećerni biznis koji zbog vlasništva ne ulazi u konsolidovane rezultate...

Milojko Arsić: Lakše do tržišta kapitala

Osnovni motiv udruživanja kompanija u regionu, poput "MK grupe" sa "Podravkom" ili drugim preduzećima jeste ostvarenje ekonomije obima u proizvodnji i plasmanu proizvoda, ocijenio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić. U budućnosti, kaže, ako bi se to povezivanje pretvorilo i u vlasničko, olakšalo bi njihov pristup svjetskom tržištu kapitala, mogli bi da se zadužuju po nižim kamatnim stopama, da se kotiraju na svjetskim berzama. U tom smislu, države regiona ne samo da ne bi trebalo da prave prepreke za takvo povezivanje, nego bi trebalo i da ih podstiču:

- Ne vjerujem da je osnovni motiv tog povezivanja omogućavanje povoljnijeg pristupa hrvatskih preduzeća tržištu CEFTA ili tržištu Rusije. Sporazumi o slobodnoj trgovini, uključujući CEFTA sporazum ili naš sporazum sa Rusijom, sadrže klauzule po kojima se carinska povlastice odnose samo na proizvode koji su većim delom proizvedeni u zemljama potpisnicima sporazuma.

Šire maloprodajnu mrežu

Hrvatski "Agrokor" već godinama pokazuje tendenciju ka širenju u regionu. Sa 35.000 zaposlenih ta kompanija je tokom proteklih nekoliko godina preuzela više kompanija u zemljama regiona. U Bosni su tako preuzeli "Ledo Čitluk", "Sarajevski kiseljak" i "Velpro Sarajevo", u Srbiji "Dijamant" i "Frikom". U Srbiji "Agrokor" kroz maloprodajni lanac "Idea" već posjeduje 13,6% tržišta, a zajedno s "Merkatorom", kada u martu isplati akcije, dobija i trećinu srpskog maloprodajnog tržišta. "Agrokor" bi nakon preuzimanja "Merkatora" u Srbiji zaostajao za belgijskim "Delhaize"-om, koji poseduje "Maxi" i "Tempo", za samo pet odsto tržišnog udela.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Novosti" od 15.1.2013.)