Izvor: eKapija | Utorak, 31.12.2013.| 11:37
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Lagani oporavak privrede - Obim proizvodnje u RS porastao za 3,1% u 2013.

(Foto: Ivana Vuksa)
U proteklih jedanaest mjeseci fizički obim proizvodnje u RS i na području sjeveroistočnog dijela RS, koji pokriva Područna privredna komora Bijeljina, porastao je u prosjeku za oko 3,1%, na osnovu čega se može zaključiti da dolazi do laganog oporavka privrede, izjavio je za poslovni portal "Capital" Mihajlo Vidić predsjednik Područne privredne komore Bijeljina i potpredsjednik Privredne komore RS.

- Nastavljena je tendencija rasta fizičkog obima proizvodnje, što je ohrabrujući znak. Ne može se govoriti o nekim značajnijim iskoracima u smislu izlaska iz krize, ali, na području regije evidentan je rast fizičkog obima proizvodnje u prehrambenoj industriji i poljoprivredi. Poljoprivreda je imala dobre prinose, zahvaljujući agrotehničkim mjerama i podsticajima resornog ministarstva. Što se tiče redovnosti isplata podsticaja, imamo najavu iz Ministarstva poljoprivrede da će do kraja januara biti isplaćeno 30 mil KM, što znači da će sva potraživanja poljoprivrednika za 2013. godinu biti isplaćena - kaže Vidić,

Ipak, Vidić ističe da 2013. godinu u privredi karakteriše ogromna nelikvidnost privrednih društava i nemogućnost izmirenja međusobnih obaveza i obaveza prema državi.

Obrtni kapital pao sa 900 na 200 mil KM

- Preduzeća duguju po više osnova, od poreza i doprinosa, PDV-a, duguju plate radnicima, izraženi su dugovi za utrošenu električnu energiju. Drastično je smanjen bruto obrtni kapital, koji je u 2008. godini u privredi RS iznosio 900 mil KM, dok u ovoj godini iznosi nešto više od 200 mil KM. Privredna društva ne mogu angažovati razvojne kredite zbog visokih kamatnih stopa, koje su destimulativne i s njima se ne može postići konkurentna proizvodnja - naglašava Vidić.

On ističe da na području sjeveroistočnog dijela RS drvoprerađivačka industrija značajno učestvuje u izvozu, ali je još uvijek nizak stepen finalizacije proizvoda. Uz pomoć strateških partnera neophodno je, kaže Vidić, početi proizvoditi namještaj, jer nije isto izvoziti dasku i trupce ili gotove proizvode.

- Još uvijek proizvodimo male serije proizvoda, tako da ne ispunjavamo uslove i kvote za nastup na trećim tržištima. Neophodno je ići na interesno udruživanje preduzeća, uz stimulativne mjere Vlade RS, kako bi povećali obim ponude i kvalitet proizvoda zbog zajedničkog nastupa na inostranom tržištu. Osnovna primjedba u Rusiji, Turskoj ili u EU za nas je bila, sa čime nastupate, šta nam i koliko nudite, ispunjavate li standarde kvaliteta i da li ste u mogućnosti da obezbijediti kontinuitet u isporukama. Nismo dovoljno iskoristili ni zajednički nastup sa Srbijom na trećim tržištima. To se najbolje vidi na primjeru ovogodišnjeg rekordnog roda šljive, jabuke i drugog voća. Oko 95% roda šljive završilo je u šljivovici. Šta vrijedi ulagati u sadnice i voćnjake, ako paralelno ne razvijamo prerađivačke kapacitete za voće. Ponovo smo se vratili na šezdesete godine prošlog vijeka, kada je najveći dio roda šljive završavao u rakijskim kazanima, umjesto da imamo brendirane proizvode sa geografskim porijeklom, koji će završavati na tržištima evropskih zemalja - kaže Vidić.

Vidić kaže da je apsurd da se semberski proizvođači povrća i žitarica žale na nemogućnost plasmana svojih proizvoda, uprkos značajnim prerađivačkim kapacitetima u Bijeljini, kao što su "Sava Semberija", "Spektar drink", "Tanasić", "Balatunka" ili brojni mlinovi.

- Nema sinhronizacije i susretnog planiranja proizvodnje i otkupa. Apsurdno je da se jedni žale na nemogućnost plasmana, a drugi na nedostatak sirovine. Svi podsticaji u poljoprivredi moraju biti razgraničeni. Dio podsticaja treba da ima socijalni karakter, da bi se održali mali posjedi i mali proizvođači, dok drugi dio treba usmjeriti na komercijalne podsticaje za planiranu proizvodnju i planiran otkup proizvoda. Sinhronizovanim ulaganjima treba obezbijediti zajedničko planiranje na nivou entiteta i lokalnih zajednica. Neke mjere treba preispitati, a odnose se na nabavku poljoprivredne mehanizacije. Ne može svaki traktor biti predmet podsticaja. Ima domaćinstava sa četiri traktora, a nemaju objektivne potrebe za tim, jer nemaju čak ni dovoljno zemljišta za obradu - upozorava Vidić.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portala "Capital.ba" od 30.12.2013.)

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE