U FBiH 3.000 divljih odlagališta otpada - Na čekanju osnivanje regionalnih deponija

(Foto: Ivana Vuksa)

Na prostoru Federacije BiH, ima više od 3.000 divljih deponija, tvrdi Josip Dolušić, savjetnik u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma. I u takvom nečistom ozračju pojedine općine i gradovi u Federaciji BiH na sve moguće načine osporavaju konačnu realizaciju projekta stvaranja regionalnih deponija, koji je financiran sredstvima Svjetske banke, a čiji je rok za realizaciju bio 2008. godine.

Projekti kasne pet godina

Općine i gradovi i dalje se guše u otpadu, a regionalne deponije nisu još riješene iako se za takve akcije već vraćaju krediti međunarodnim financijerima. Previđeno je otvaranje regionalnih deponija na prostoru Mostara, Livna, Travnika, Tuzle i Zenice i Sarajeva, s tim da su posljednja dva spomenuta jedina profunkcionirala.

U Mostaru regionalno odlagalište "Uborak" postalo je prekapacitirano i u blizini njega sagrađeno je novo, no zbog privatnog vlasničkog udjela, kasni se s izdavanjem građevinske dozvole. Za odlagalište "Uborak" kod Mostara izdano je rješenje o zatvaranju tog odlagališta s 31. ožujkom 2014. godine. Nova sanitarna deponija u Mostaru trebalo bi zadovoljiti potrebe šire regije, putem čega bi se osigurao kapacitet za najmanje 30 idućih godina, te izgradnju postrojenja za reciklažu u skladu sa zahtjevima EU. Nova regionalna odlagališta otpada tražit će i novu politiku poslovanja komunalnih poduzeća, što je za sada temeljni problem.

BiH veliko odlagalište

Promjene u poslovanju komunalnih poduzeća podrazumijevaju uvođenje europskih ekoloških standarda i ekonomske isplativosti u taj posao.

- Komunalna poduzeća više neće moći nekontrolirano odlagati otpad i sve to raditi besplatno. U njihovom interesu bit će da što manje otpada ide na regionalna odlagališta, kako bi što manje plaćali. To znači da će morati razvrstavati otpad na korisni i nekorisni, nekorisni će ići na deponije, a od korisnog će imati profit koji će zajedno s komunalnim naknadama moći ulagati u svoje poslovanje - kazao je Dolušić.

Napravljena je analiza o skladištenju otpada u BiH. Po dobivenim podacima, u Bosni i Hercegovini se godišnje baci oko 260.000 tona kemijskog i medicinskog otpada koji završi na različitim odlagalištima otpada, ali najveći dio toga ostaje na ulicama, prirodi, što predstavlja veliku opasnost za zdravlje građana i okoliš. U jednom od izvješća Europske komisije zbog goleme količine divljih deponija i neselektivnog odlaganja otpada BiH je okarakterizirana kao država u kojoj je problem zaštite okoliša i sanacija divljih deponija sveden na potpunu marginu iako je utjecaj na zagađenje okoliša i na zdravlje ljudi velik.