NavMenu

Zanat kome nikada nije prijetilo izumiranje - Čibučari iz Viskog drvo pretvaraju u umjetnost

Izvor: Nezavisne novine Petak, 29.11.2013. 11:02
Komentari
Podeli
Visočki čibučari, virtuozi za rukotvorine od drveta, nastanjeni u Goduši, kotlini koja leži uz potok Godušicu nekoliko kilometara od Visokog, jugozapadno prema Kiseljaku, stotinama godina na istom mjestu drvo pretvaraju u umjetnost, a njihovom zanatu ne prijeti, i nikada nije ni prijetilo izumiranje kao što je slučaj s većinom starih zanata širom zemlje.

Stoljećima su pravili razne predmete od drveta, ali s obzirom na to da je čibuk, pomagalo za pušenje cigarete, bio najdominantniji proizvod koji je izlazio iz njihovih radionica po njemu su ih i prozvali, a i danas im je to zvanični naziv.

Ističući gluvonijemog majstora za frule, čija su svirala bila besprijekorna i neponovljiva, Vehab Halilović počinje priču o vještim majstorima i umjetnicima, čija je tradicija višestoljetna.

Kao jedan od nekoliko stotina čibučara priča o čibučarstvu, ekspanziji i širenju ovog zanata te najboljim i najistaknutijim majstorima, drvorezbarima.

Goduša je visočko naselje s 300 domaćinstava, a njegova "ekskluzivnost" je u tome što se više od 80% stanovnika bavi čibučarstvom, od koji 50% aktivno.

Halilović kaže da niko ne zna tačno od kada datira tradicija u selu, te da je pedesetih godina kustosica Zemaljskog muzeja u Sarajevu Zorislava Marković istraživala ovaj kraj. Bez obzira na iscrpno istraživanje, ni najstariji stanovnik joj nije mogao, ni približno, reći početak čibučarskog zanata u ovom mjestu.

- Jednostavno, uvijek je Goduša bila poznata po čibučarima, kada sam bio dijete, i kada je moj otac bio dijete, dedo, uvijek - kaže Halilović dodavši da opstanak ovog zanata nikada nije bio doveden u pitanje, a po njegovoj procjeni to se neće ni desiti.

Pojašnjava da se u Goduši izrađuju četiri artikla, čibuk, razne vrste svirala, brojanice - tespihi i češljevi od goveđeg roga. Dolaskom vojnika u ratnim godinama, doseljenika, Halilović kaže da je dijapazon proizvoda čibučarskog zanata proširen do mjere da obuhvata sve što se može napraviti od drveta. Od priveska za ključeve do kormila za prekookeanski brod, koji je on pravio sa svojim Godušanima za jednu crnogorsku kompaniju.

Proizvodnja osnovnih i naknadnih artikala iz ovog zanata može izdržavati čitavu porodicu.

- Ko uporno radi i ko čibučarstvo izabere za osnovno zanimanje ne treba mu bolji posao, može živjeti od ovog zanata - kaže Halilović naglasivši da se on od 1992. godine, otkada je ostao bez posla, intenzivno bavi ovim zanatom.

Svoje proizvode uglavnom plasira na tržište u BiH, a kaže da je prije rata 90 posto artikala išlo na jadransku obalu. Kaže i to da je više puta bio u situaciji da u Dubrovniku vidi svoju frulu na kojoj piše "Pozdrav iz Dubrovnika".

Vrijedni i dobri majstori Godušani koji se trude da na sličnoj fruli piše "Pozdrav iz Goduše", krenuli su s afirmacijom zanata, a već su u saradnji sa Zavičajnim muzejom iz Visokog napravili depandans (podružnicu, sobu muzeja) u kojem skupljaju vrijedne i rijetke rukotvorine.

Tako depandans čuva ručni rad majstora Dedića, Ahmića, Babića, Adilovića i Alihodžića, za koje Halilović kaže da su svi vrsni majstori svog zanata.

Svi su oni rođeni Godušani, a Halilović kaže da ukoliko negdje neko i proizvodi čibučarske proizvode ili je on ili su mu preci iz Goduše.

Optimističan, siguran i ponosan Vehab Halilović navodi da ovaj zanat ne može izumrijeti niti u Goduši niti u porodici koja se njime bavi jer, uvijek ga neko nastavi. On ima tri sina od kojih svaki zna raditi ovaj posao, i četiri unuka za koje kaže da se podrazumijeva da će naučiti raditi posao čibučara.

Halilović se rodio u porodici gdje je bilo pet sinova. Tvrdi da im zanat nije nametan, čibučarstvo se podrazumijevalo. Svih pet sinova su bili kvalitetni majstori. Danas su živi još Adem i Vehab, a obojica imaju radionicu.

Svi čibučari, pa i Halilović, a i njegovi će nasljednici drvo rezbariti uz pomoć čekrka, stroja koji je osnova ovog zanata, a on je, pojašnjava Halilović, preteča moderog struga.

Alata nemaju univerzalnih, svaki čibučar sam sebi pravi alat, prilagodi ga svojim potrebama i načinu rada. Položaju kako ga čuva i slično. Imena alata su takođe lokalizmi i nema ih u leksikonima. Imenuju ih po svojoj logici.

Tako, na primjer, u njegovoj radionici stoje alati za "šaranje", luklija za grubu obradu, lučac - štap kojim pokreće čekrk, matkafza za bušenje i mnogi drugi alati kojima su imena davali stari ili daju novi čibučari.

Osim njegovog čekrka na kojem radi gotovo 60 godina, u Halilovićevoj radionici je i čekrk čovjeka koji je bio najbolji majstor, čibučar ikada, Avdo Dedić koji je umro prije 40 godina, i za kojeg kaže da nije dostižan, što je opšte mišljenje čibučara.

Takođe, u depandansu se nalaze i rukotvorine Šefke Čurtovića koji je bio gluhonijem od rođenja, a koji je važio za najboljeg majstora za frule. Umro je devedesetih godina.

Halilović kaže da je na osnovu oblika frule, rupica i kanala znao da li je zvuk dobar ili ne. Nikada nije "fulio" sa sviralom.

- Nikada nije čuo zvuk frule, a pravio je najbolje - kaže on za Šefku i dodaje da je bio najveći zapamćeni fenomen među godušanskim čibučarima.

Zapamtiće Goduša i Visoko još mnogo fenomena, čibučara, siguran je Halilović koji se na kraju priče kratko pohvali da je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu održao i nekoliko prezentacija svirala koje su proizvedene u Goduši.
(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta "Nezavisnih novina" od 26. novembra 2013.)
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.