Nema novca, nema ni štednje - Najmanje se štedi u BiH, Crnoj Gori i Srbiji

Ekonomska i finansijska kriza koja nije zaobišla ni regiju Balkana u velikoj mjeri je negativno utjecala i na vrlo nizak postotak građana koji se odlučuju da jedan dio svojih novčanih sredstava odvajaju kao ušteđevinu koju bi eventualno kasnije mogli iskoristiti, prenosi portal Klix.ba.

Prema posljednjem globalnom indeksu o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) 2013-2014., među stanovnicima zemalja Balkana najmanje štede građani Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije, dok se mnogo više štedi u Makedoniji i Hrvatskoj.

Prema rezultatima istraživanja WEF-a, građani Crne Gore su prošle godine zabilježili oko 1,2% bruto nacionalne štednje ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Kako prenosi Klix.ba, nakon Crne Gore, slijedi BiH gdje je prošle godine zabilježena nacionalna štednja u visini od 6,5% BDP-a. Slijedi Srbija gdje nacionalna štednja iznosi 8% BDP-a i Albanija sa 13,9% BDP-a.

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić je istakao da većina građana u zemljama regije uključujući i građane BiH štede vrlo malo, jer "nemaju novac koji bi odvojili kao ušteđevinu".

- Građani u regiji, ali i u BiH ne štede prvenstveno zbog teške ekonomske i socijalne situacije u kojoj se nalaze posljednjih godina. Naime, većina građana u BiH nema dovoljna novčana primanja kako bi izdvajali sredstva za štednju kao što se to radi u drugim evropskim zemljama, pa se taj novac koristi u poodmakloj dobi. Zbog toga samo mali broj građana u BiH uspijeva da uštedi nešto u bankama - kazao je Hasić.

Napominje da građani BiH, ne samo da ne mogu da uštede nešto, nego uzimaju kredite kako bi mogli da žive.

- Banke su ipak smislile način da kompenziraju vrlo nisku štednju građana time što posljednjih godina sve više daju kredite građanima, a ne privrednim subjektima. Tačnije, u ekonomskoj krizi banke se odlučuju da građanima daju kratkoročne kredite kako bi novac cirkulisao. Mnogi građani u BiH ne samo da ne mogu sebi priuštiti neke ušteđevine, nego čak moraju da posegnu za uzimanjem kredita. Banke na taj način uspijevaju da dobiju razne benefite - rekao je Hasić.

Mišljenja je da i nisko povjerenje građana prema bankama u BiH dosta utječe na to da je vrlo mali broj onih koji se odlučuju na štednju u bankama.

- Još jedan bitan faktor je nepovjerenje prema bankama, jer građani smatraju da im nije baš pametno štedjeti u bankama gdje se nerijetko dešavaju nestabilnosti. Građani nemaju veliko povjerenje i pouzdanost u bankarsti sektor u BiH - smatra on.

Naglašava da bi se novac od štednje mogao iskoristiti u infrastrukturne projekte kao što je izgradnja autoputeva, da građani BiH imaju sredstva da svoju ušteđevinu povjeravaju bankama.

- Vrlo nizak procenat štednje na nacionalnom nivou direktno utječe i na samu ekonomiju zemlje. Država vapi za investicijama, a novac od štednji koji bi se mogao iskoristiti u infrastrukturne projekte nemoguće je pronaći. Da se u BiH štedi kao u nekim zapadnim zemljama, to bi mogao postati ključni izvor sredstava za izgradnju velikih infrastrukturnih projekata, autoputeva, itd. Na taj način bi se uposlio veliki broj građana koji trenutno nemaju zaposlenje - kazao je Hasić.

Od zemalja iz regije, najviše se štedi u Hrvatskoj i Makedoniji gdje je nacionalna štednja prošle godine iznosila 20,2% BDP-a odnosno 24,9% BDP-a.

Od zemalja iz šire regije Balkana, najviše se štedi u Rumuniji i to 23,2% BDP-a kao i u Bugarskoj, nakon koje slijedi Slovačka sa 21,9%, Mađarska 20,4%, Slovenija 19,3% i Turska sa 14,7%, prenio je Klix.ba.