Izvor: Nezavisne novine | Ponedjeljak, 21.10.2013.| 08:51
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Zaljubljenik u autohtono voće - Na imanju uzgaja više od 150 sorti

(Foto: Suzana Obradović)

Milan Blagojević iz Karakaja kod Zvornika zaljubljenik je u voćarstvo još od malih nogu, a intenzivnije se ovom granom poljoprivrede bavi u posljednjih četiri-pet godina.

Ta ljubav dovela je do toga da danas ima više od 150 različitih voćki i to jabuke, kruške, dunje, breskve, trešnje, grožđe, šljive, jagode, maline, kupine, ribizle, aronije, ogrozd, kivi, orah, lješnjak, smokve, mušmule, nektarine, višnje, kajsije, dud, borovnice, šipurak, nar...

- Počevši od trešnje "đurđevke" koja je zrela u maju, pa do decembra kad berem kivi, svaki dan možete naći desetak vrsta voćki koje možete konzumirati tog trenutka. Sve ove vrste koje posjedujem nikada nisu tretirane nikakvim herbicidima, niti vještačkim đubrivom i nastojaću da tako bude i ubuduće - rekao je Blagojević.

Voće uzgaja na imanju od oko šest dunuma, ali i na drugim parcelama.

- Moj otac se bavio voćarstvom, kalemio je voće i ja sam to naslijedio, to mi je zadovoljstvo. Počeo sam da ih kalemim i skupljam na svom imanju, a omogućio sam i prijateljima da imaju određene sorte - rekao je Blagojević.

Ističe da podloge za voće sam proizvodi.

- Do sad sam koristio divlje sadnice voćki, prenosio sam ih u svoj rasadnik i na njih sam kalemio voće, nešto od toga sam sijao. Međutim, ove godine sam odlučio da malo intenzivnije radim na tom planu, tako da sam prikupio sjemena od uglavnom svih tih voćki koje ću kasnije kalemiti. Sve su to podloge za buduće kalemljenje. Primjenjujem najnoviji sistem, a to je englesko spajanje gdje je sadnica koja se kalemi iste ili približne debljine kao i mladica koja se kalemi, zatim se i jedan i drugi dio zasijeca pod određenim uglom, nakon toga se vrši urezivanje i uklapaju se, tako da, recimo, bez ikakvog pričvršćivanja mladica može da stoji na osnovi. Da sokovi ne bi izlazili iz biljke, ona se obmotava određenom trakom - pojašnjava Blagojević.

On ističe da posebno voli da sakuplja i uzgaja autohtono voće od kojih ima razne vrste jabuka, krušaka, trešanja.

- Imam jabuke "zelenika" i "kolačuša" ili "zimnjača" koja je veoma postojana i najcjenjenija je na našem području. Nju najčešće stavljam u trap koji pravim tako što na livadu stavim paprat, pa red jabuka, red paprati i tako redom, formiram oblik kao plast i tu jabuke mogu da traju skoro do maja. Sitnu krušku "oskorušu" sam nedavno nabavio, njen plod je dok je sirova vrlo neukusan, a kad omedi izuzetno je ukusna. Ona se vrlo teško razmnožava, ali je vrlo korisna, posebno kod stomačnih problema", priča Blagojević.

On dodaje da do sada nije gledao na materijalnu stranu, ali da će morati, a obzirom da želi da proširi proizvodnju.

- Ono što želim je da prikupim sve vrste autohtonog voća koje se nalaze na našoj regiji i da ih prenesem na moje imanje. Prikupio sam dobar dio, neke od njih daju plod, a dosta ih je i u fazi rasta, te očekujem za jednu do dvije godine pun rod, tako da će to biti kutak, nazovimo ga čak i botaničkom baštom - naveo je Blagojević.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.