Kako bi izgledao "Beograd na vodi" - Urađeno idejno rješenje, lokacije uz Savu spremne za investitore već od septembra 2014.

Budući izgled "Beograda na vodi"

Jedna od najzvučnijih beogradskih urbanističkih priča, projekat "Beograd na vodi", nakon decenija spekulacija, trebalo bi najzad da krene u realizaciju.

Bar tako tvrde tvorci nedavno završenog novog idejnog rešenja, koje se razlikuje od svih do sada pominjanih, i koje je, kažu, u skladu sa svim urbanističkim planovima grada. Kako je za "eKapiju" potvrdio Srđan Rupar, projektant i rukovodilac tima od 20ak ljudi koji su radili na njegovoj izradi, regulisani su svi vlasnički odnosi, pribavljeni vlasnički listovi za više od 400 katastarskih parcela i prikupljeni uslovi svih 19 javnih, republičkih i gradskih preduzeća za izmeštanje postojeće infrastrukture.

Definisane su parcele i namjene parcela i u toku je izrada Plana područja posebne namjene.

Iza projekta, prema rečima Ruparaj stoje Vlada Srbije i država. Izradi se pristupilo po nalogu Srpske napredne stranke za vrijeme predizborne kampanje, kada je Rupar, kao nestranačka ličnost, preko evropskih institucija angažovan po nalogu Aleksandra Vučića.

"Beograd na vodi" prostiraće se na 90 hektara - od Starog železničkog do Brankovog mosta ograničen rijekom Savom sa jedne i Savskom ulicom sa druge strane.

Kompleks će biti podijeljen u nekoliko celina: dio predviđen za luksuzne hotele, biznis zona, zona stanovanja, sportsko-rekreativni dio, zona kulture i umjetnosti... Jedan od uslova koje će definisati Plan posebne namjene predviđa da parcele ni na koji način ne budu 100% izgrađenosti, pa će "Beograd na vodi" obilovati zelenim površinama.

Zbog visoke ekskluzivnosti lokacije i bogatstva sadržaja ukupna investicija procijenjena je na 8 mlrd EUR.

Prve parcele za investitore trebalo bi da budu spremne već od septembra 2014. godine, a "Beograd na vodi" trebalo bi da zaživi u narednih 8 godina.

Strani kapital

Kako kaže Rupar, cilj je da se Srbija u realizaciji ovog projekta ne zaduži ni jedan evro.

- Ovo je prvi projekat u vezi sa ovom pričom koji je ostvariv. Kada smo krenuli da radimo rekao sam svojim saradnicima: Ne želimo da pravimo nešto što je samo lijepo za oko. Hoćemo nešto što može i mora da se ostvari. Sopstvenim sredstvima treba da stvorimo uslove kada će se strani investitori "sukobiti" ko će dobiti lokaciju i ovde graditi o svom trošku. U dunavskim zemljama nema lokacije koja bi bila kao ova, i Beograd zato mora da uhvati voz i privuče strane investitore.

Sagovornik "eKapije" kaže i da je već nekoliko stranih kompanija zainteresovano da na ovim lokacijama izgradi svoje head office, ali ne želi da precizira koje. Prema pisanju beogradskih medija, vođeni su razgovori sa nekoliko kompanija iz Evrope i Kanade, a Rupar potvrđuje da su među njima i oni iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

- Važnije je da će ovaj projekat uposliti 200.000 naših građana, naročito srpske građevince u fazi realizacije, a kasnije i radnike u hotelima, restoranima...

U završnoj fazi je i formiranje posebnog preduzeća "Beograd na vodi", koje bi se bavilo pripremom za realizaciju i konkretizacijom ovog posla.

- Običnom oku promjene na predviđenom potezu biće prepoznatljive već sredinom sledeće godine – kaže Rupar, koji će biti i direktor pomenutog preduzeća.

Novi identitet Beograda

Silaskom Beograda na Savu srpska prestonica će, po Ruparovim riječima, biti bez premca uzvodno od Crnog mora. Izgradnja novog grada na obali potpuno će izmjeniti sadašnji izgled ovog dijela prestonice Srbije, a to znači i izmještanje postojećih sadržaja. Između ostalih i Željezničke i Autobuske stanice.

- Uprkos tome što je izmještanje Željezničke stanice mukotrpan posao, preko 60% sadašnje željezničke infrastrukture biće izmješteno do polovine 2014. godine, a ostatak do polovine 2015. kada se očekuje završetak stanice "Prokop".

- Prvi put sada objedinjeni su uslovi svih 19 javnih i gradskih preduzeća koji se pitaju na predviđenim lokacijama. Sa "Srbijavodama" definisan je nivo vodostaja rijeke Save i uslovi za provlačenje kanala kroz veštački kompleks, ostvarena je saradnja sa Direkcijom za vode budući da je rijeka Sava međunarodni put. JP "Pošte" imaju svoju zgradu na ovom području sa čitavom mrežom optičkih kablova, a Zavod za zaštitu spomenika kulture definisao je status objekata koji moraju ostati zaštićeni...

Dio objekata tako, poput zgrade Železničke stanice, ostaće neizmijenjeni. Novi će, pak, srpskoj prestonici dati potpuno novi identitet.

Najeksluzivniji dio kompleksa - "luxury" zona, predviđena je na obali, uz kanal nazvan "Mala Sava". Kanal će formirati vještačko ostrvo gde je predviđena izgradnja luksuznih hotela i koje će pješačkim mostom biti povezani sa ostatkom kompleksa. Novi simbol Beograda postaće hotel predviđen na desnoj obali Save kod Starog željezničkog mosta, dok će na lijevoj obali sa novobeogradske strane biti biznis centar.

Ukupno je na obali predviđeno 6 novih hotela.

Stari Željeznički most biće u funkciji sabraćaja, i to pešačkog, pretvoren u splet restorana i kafića.

"Beograd na vodi" imaće i svoju marinu po principu "rent a boat", a svi hoteli imaće slobodu da imaju i svoje marine.

Biznis zona i komercijalni objekti predviđeni su uz glavnu Savsku ulicu. U budući Savski bulevar ulaziće se pored postojećeg objekta Pošte i predstavljaće glavnu saobraćajnicu, a istovremeno će deliti komercijalnu od zone stanovanja.

Stambeni dio kompleksa prostiraće se uz kanal, a procjenjuje se da će ove dve zone zajedno imati oko 2 miliona kvadrata.

Uz Gazelu je predviđen sportsko-rekreativni dio, a u okviru cijelog kompleksa posebno mjesto za sebe naći će slobodni umjetnici Beograda. Gdje god na ovim lokacijama budu zaštićeni objekti od državnog značaja, tu će se roditi i novo mjesto okupljanja beogradskih kreativaca. U planu je i da čuvena ložionica ispod Gazele, gdje se ukršta nekoliko koloseka, postane Muzej Željeznice.

Rupar kaže da se tokom izrade projekta posebno insistiralo na zelenim površinama koje će prožimati cio kompleks, a Beogradom na vodi "krstariće" i eko voz. Osim toga, Beograđani će po prvi put biti u mogućnosti da potez od Kalemegdana do Banovog brda prođu pješke.

Realizacija za 8 godina

Na kafu na Stari željeznički most, novo savsko ostrvo lii šetnju desnom obalom Save kakvu moglo bi da se ode već do 2020. godine, najavljuje Rupar.

- Posao bi trebalo da bude završen za 6, najviše 8 godina, ali će sve zavisiti od brzine i spremnosti investitora.