Izvor: eKapija | Petak, 04.10.2013.| 12:20
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Godina zakovanih vrata - Zemaljski muzej BiH u Sarajevu zatvoren punih godinu dana

(Foto: b)

Prošlo je tačno godinu - vrata najstarije i najznačajnije kulturne institucije, Zemaljskog muzeja BiH, zakucana su daskama. Muzej koji je preživio dva svjetska rata, kao i rat u BiH, zatvoren je u miru. Pokleknuo je pred bosanskohercegovačkom političkom elitom, koja, zarad ličnih i nacionalnih, nije prepoznala istinske vrijednosti ove kulturne institucije. Ignorantski odnos bh društva prema jednoj ovakvoj instituciji pokazuje nebrigu naroda o vlastitoj prošlosti.

- Mi danas prisustvujemo sahrani ili dženazi, kako god hoćete, ne samo Muzeja nego civilizacijskih tekovina BiH ali i našaoj sahrani – jer je na žalost, primitivizam pobijedio - riječi su nekadašnje direktorice Istorijskog muzeja BiH Muhibe Kaljanac, izrečene 4. oktobra 2012. godine, dok su se zakucavale daske na vratima Zemaljskog muzeja BiH.

Muzej, kao i još šest institucija čiji je osnivač Republika BiH, nema riješeno pitanje statusa, a od obećanja kako će to jednoga dana biti, više nisu mogli funkcionisati. Daske sa natpisom "Zatvoreno" i danas stoje na vratima. Otporne na vremenske uslove. Da ih skine - niko ni ne pomišlja.

Profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Asim Mujkić smatra da Muzej dijeli sudbinu kulturnih institucija i ustanova koje u imenu imaju prefiks "bosanskohercegovački" u društvu neprihvatanja bilo čega državnog.

- Zemaljski muzej faktički onima koji imaju u rukama moć uistinu ne treba i kažem, neugodan je svjedok, tako da ne vjerujem da će bilo kakav konkretan potez i povući od strane nadležnih organa da se rehabilitira Muzej. Ili, što je još gore, mogao bi se "rehabilitirati" po ovom etnonacionalnom principu 1+1+1, pa da raskrčmimo eksponate po nekoj etnonacionalističkoj uravnilovci - konstatuje profesor Mujkić.

Prvi put u 124 godine dugoj istoriji ustanove koja čuva artefakte o kulturnom i civilizacijskom kontinuitetu na ovom prostoru, vrata su zatvrena. Svo kulturno-istorijsko blago koje se nalazi u Muzeju predstavlja dušu bh naroda kroz vijekove. Današnji odnos prema svemu tome i jeste pokaz stanja bh duše, tvrdi Mujkić.

- Upravo je takva - zapuštena, ignorirana, prepuštena da se odronjava. To je najbolja slika i percepcija onoga što smatramo za svjedoka našeg milenijskog trajanja - kaže Mujkić.

Publicista Ahmed Burić kaže kako narodi u Bosni i Hercegovini uopće nemaju odnosa prema javnom dobru, niti prema vlastitoj prošlosti.

- Zemaljski muzej možda je i najbolja metafora današnje Bosne i Hercegovine: on stoji zatvoren, unutra leži neko blago, ono je zakovano daskama, a neko preko svojih "principa", lažnih principa, mogu reći, istjeruje nekakvu svoju pravdu koju je svijet već odavno zaboravio - smatra Burić.

Eksponati propadaju

Zatvaranje Muzeja nije posljedica ishitrene odluke. Problemi se u kulturnoj instituciji godinama gomilaju i kao jedino rješenje nazire se ishod sudskog postupka koji se vodi pred Sudom BiH, a koji je pokrenuo direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine Adnan Busuladžić.

- Mi smo tužili državu za osnivačka prava, čime bi se trebalo ustanoviti ustvari ko je osnivač institucije, ko je nadležan za nju, ko mora preuzeti finansijsku, organizacionu, kadrovsku i svaku drugu odgovornost za instituciju - kaže Busuladžić.

Izgleda kada će Muzej ponovo biti otvoren za sada nema. Prof. dr Enver Imamović, bio je na čelu ove kulturne institucije tokom rata. Svo kulturno-historijsko blago sačuvano je tada, na što je ponosan, ali će ga uništiti mir.

- U ono vrijeme, tokom rata, sa svjetske strane, od strane UNESCO-a, naših kolega iz muzeja iz čitavog svijeta, pomagali su nam sve, ali sada, kako je stasala država, kako je sada država samostalna, sad je mir, s te strane nema pomoći. Muzej je u katastrofalnoj situaciji. Posjeta nema, ima samo straža, ne radi se ništa, eksponati propadaju, tako da je to izuzetno zabrinjavajuća situacija - naglašava Imamović.

Ekseri u vratima Zemaljskog muzeja ekseri su u kovčegu umjetnosti i kulture u BiH, koju su očito, nebrigom i željom da sve počinje od njih, aktuelni političari na vlasti, odlučili sahraniti. No, kako kaže konceptualni umjetnik Damir Nikšić kaže da odnedavno zatvaranje kulturnih institucija nije svojstveno samo bh. podneblju.

- Sad se Obama sjetio da prepisuje, i onda sam malo analizirao to i rekoh: sad će ovi naši jedva dočekati da kažu, kad im direktor Zemaljskog muzeja kaže: "Dajte pare", a oni da mu odgovore: "Šta to ti nama, eno ti Obama!". Znači, nismo samo mi takvi, ima to svugdje u svijetu. Ipak smo u nekim stvarima ispred svog vremena, ispred Amerike. Evo, sad je Amerika nadošla da u sklopu tih budžetskih rezova uvede i tu mjeru zatvaranja državnih institucija kulture - napominje Nikšić.

Podsjećamo, prije zatvaranja Zemaljskog muzeja, ugašena je Umjetnička galerija BiH. Pred gašenjem su i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Kinoteka BiH, Istorijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, te Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portala www.slobodnaevropa.org od 03.10.2013.)

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.