Izvor: Nezavisne novine | Petak, 16.08.2013.| 08:45
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Odlični uslovi za uzgoj ljekobilja u RS - Tržište ipak oslonjeno na uvoz

Republika Srpska ima idealne uslove za uzgoj ljekovitog bilja, ali zbog nedovoljno organizovane proizvodnje većina ljekobilja se uvozi iz inostranstva, rekla je Lana Adamović, inženjer Poljoprivrednog instituta Srpske.

Ona je istakla da na domaćem tržištu postoji ogromna potreba za ljekobiljem, te da, ukoliko bi se počelo sa intenzivnijom proizvodnjom, uopšte ne bi bilo potrebe za uvozom.

- Najbolji dokaz da imamo odlično zemljište za uzgoj ljekobilja su naše planine, na kojima mnoge vrste niču same. Najčešće vrste koje se uzgajaju kod nas su kamilica, nana i neven - rekla je Adamovićeva.

Poljoprivredni institut će, tvrdi ona, u narednom periodu posvetiti pažnju istraživanju biljke ehinacea, koja je jako tražena na tržištu i jako ljekovita, kako bi se i ona našla u zasadima domaćih proizvođača.

- Institut posjeduje kolekcioni zasad ljekovitog bilja, a od Instituta "Josif Pančić" iz Beograda dobili smo 32 vrste ljekovitog bilja, koje ćemo u narednom periodu istražiti, kako bi savjetovali poljoprivrednicima šta da siju - naglasila je Adamovićeva.

Organizovana proizvodnja, tvrdi ona, za sada je samo u privatnim posjedima.

Među jednim od najvećih proizvođača u Srpskoj je Neđo Kusturić iz Vrbanje kod Banjaluke, koji pod ljekovitim biljem ima 50 hektara u vlastitoj proizvodnji i više od 30 hektara u kooperaciji.

Kusturić najviše proizvodi kamilicu, mentu, matičnjak, bosiljak i neven, najviše proizvoda plasira na tržište BiH, a dio izvozi u Makedoniju, Srbiju i Hrvatsku.

- Ovo je odličan posao, daleko profitabilniji nego da se bavim klasičnim kulturama, pšenicom ili kukuruzom. U odnosu na pšenicu, zarada u uzgoju ljekobilja je i do šest puta veća - rekao je Kusturić.

Za ovim proizvodima postoji ogromna potražnja, jer BiH iz vlastite proizvodnje obezbjeđuje svega 25 odsto količine ljekovitog bilja, dok ostatak uvozi.

- S druge strane, ogromne mogućnosti su i za izvoz, a trenutno se najviše izvozi samoniklo bilje. Vrijednost izvezenog ljekobilja u prošloj godini bila je 22 mil KM - napomenuo je Kusturić.

On je dodao da će u narednih nekoliko mjeseci sa ozbiljnijim radom početi i udruženje proizvođača ljekovitog bilja Srpske, koje će biti spona između proizvođača i nadležnih institucija.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta "Nezavisnih novina" od 15. avgusta 2013.)

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.