Zdravstveni turizam šansa i za BiH

(Foto: Aleksandar Parezanović)

Takođe, investicijske firme potvrđuju da je najveći nivo privatnih investicija u svijetu u 2011. i 2012. godini bila upravo u sektor zdravstva, tako da se u svijetu sve više govori upravo o industriji koja objedinjuje turizam i zdravlje.

Nažalost, statistička metodologija u BiH ne omogućava pregled po određenim segmentima, odnosno vrstama turističkih usluga, tako da npr. turističke zajednice u FBiH nemaju statističke podatke o broju posjeta i noćenja u banjskim kapacitetima i lječilištima.

Kako navode iz Turističke zajednice Federacije BiH, studija EUEXPRO 2 "BH turizam kratka situaciona analiza", sadrži podatak da je 2009. godine banjski turizam generisao oko 420.000 noćenja ili oko 33% ukupnog broja noćenja u BiH.

- Većina naših banja se fokusira samo na liječenje, a zanemaruje druge rekreacione mogućnosti. Trebalo bi u banjskim centrima odvojiti ustanove za liječenje, od ustanova za rekreaciju i zabavu. Neophodno je poboljšati ukupnu infrastrukturu banjskih centara; smještaj, objekte i opremu za liječenje i rekreaciju, ali i okoliš - rečeno je u Turističkoj zajednici FBiH.

Ukazuju i na neophodnost da se svim banjskim centrima obezbijedi kvalitetniji pristup, ali i da banjski centri moraju definisati marketinšku strategiju.

Prema Republičkom zavodu za statistiku tokom 2012. godine banjska mjesta u Republici Srpskoj zabilježila su 46.681 dolazak, a ostvareno je 256.700 noćenja, što je 40% od ukupnog broja ostvarenih noćenja tokom 2012. na području cijele RS.

Prema informacijama Sekretarijata Turističke organizacije RS u prvih šest mjeseci 2013. godine zabilježen je mali pad broja dolazaka i noćenja od 1,7%, međutim, očekivanja su da će se to popraviti u drugoj polovini godine kada se očekuje veća posjećenost banjskim mjestima u odnosu na planinska i ostala turistička mjesta.

-Svakako da najveći broj noćenja bilježi Banja Vrućica u Tesliću, kako zbog najvećeg broja smještajnih kapaciteta, tako i zbog sveukupne ponude, rečeno je u Turističkoj organizaciji RS.

Domaći gosti su najveći korisnici usluga zdravstvenog turizma u Republici Srpskoj, ali, kako ističu iz Turističke organizacije, u zadnjih nekoliko godina konstantno se povećava i broj gostiju iz inostranstva, prije svega zbog kvaliteta ljekovite vode i konkurentnih cijena u odnosu na region.

Izuzetan porast broja inostranih gostiju bilježi lider u zdravstvenom turizmu, ne samo u Republici Srpskoj, nego i u regionu, Banja Vrućica, među kojima prednjače gosti iz Hrvatske koji ostvaruju prosječno 7,5 dana po gostu (2012.), zatim slijede gosti iz Srbije, Slovenije, Njemačke i Austrije.

Pored Banje Vrućice, značajniji objekti za razvoj zdravstvenog turizma nalaze se u sklopu Banje Laktaši, Banje Slatina nedaleko od Banjaluke, Banje Dvorovi kod Bijeljine, te Višegradske banje.

U Višegradsku banju najčešće pristižu gosti iz susjedne Crne Gore koji ovdje dolaze zbog povoljnih uslova liječenja, blizine destinacije ali i zbog konkurentskih cijena.

-Zdravstveni turizam definitivno je jedna od razvojnih šansi za bh. privredu. Ono što je neophodno uraditi je poboljšati uslove, renovirati i povećati smeštajne kapacitete, modernizovati i osavremeniti usluge u skladu sa evropskim i svjetskim standardima i zahtjevima turista u oblasti zdravstvenog turizma, te obogaditi ponudu dodatnim sadržajima. Lider u zdravstvenom turizmu u RS, ali u BiH, svakako je Banja Vrućica, čiji primjer treba da slijede i ostali, rečeno je Feni u Sekretarijatu Turističke organizacije RS-a.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portal www.nezavisne.com od 30.07.2013.)