Ima li spasa za realni sektor u BiH?

Finansijski sektor trebalo bi da služi kao agent i serviser realnom sektoru, smatraju stručnjaci.

Stvarnost u BiH je, međutim, drugačija. Finansijski sektor dobro funkcioniše, a realni jedva da opstaje. Rješenje bi moglo biti i angažovanje položenih sredstava građana u realni sektor.

- Bojim se da smo mi barem u BiH proćerdali, propustili krizu da učinimo određene reforme. Finansijski sektor igra na sigurno, poglavito u BiH, pri čemu njegovi poslovni rezultati ne pokazuju da postoje tako visoki rizici koje mi kroz visinu kamata plaćamo - smatra prof. Matej Živković, član Komisije za vrijednosne papire FBiH.

- Učešće finansijskog sektora konkretno u izgradnji koridora 5C je nešto što smo u "Autocestama" već planirali. U našem poslovnom planu za ovu godinu je previđeno finansiranje putem realnog sektora, odnosno, putem naših domaćih banaka. Ovi infrastrukturni projekti mogu podnijeti sasvim solidne kamate, odnosno, s druge strane, sasvim solidne prihode za investitore - ističe Ensad Karić, direktor JP "Autoceste" FBiH.

Ali samo ukoliko izuzmemo činjenicu da su banke znatno pooštrile kriterije, pa je vrlo mali broj privrednih subjekata koji pod ovim uvjetima mogu uzimati kredite. U našoj zemlji kamate su među najvećim u Evropi, smatraju poslodavci. U drugom mjesecu ove godine su na kredite manje od milion eura plaćali kamatu od 7,39%, dok je evropski prosjek 3,83%.

Poredeći ih s evropskim kolegama u nepovoljnijem položaju, bili su samo privrednici iz Bugarske (7,5%) i Mađarske (8,6%), ali je naša inflacija manja.

- U ovom momentu mislim da ne postoje nikakvi posebni uvjeti koji bi doprinijeli da se privreda izvuče iz izuzetno teškog stanja. Mi očekujemo od banaka da konačno shvate, a na kraju krajeva i od države da konačno shvate da samo razvojem realnog sektora može napredovati kompletno društvo - tvrdi Sefudin Čengić, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

- Kriza čini svoje, tržište je svakako tu na kojem sve počinje i završava i meni se čini da zaista treba daleko više zajednički raditi da bi se unaprijedilo tržište. Projekata je zaista malo, sve ovo što pričam stoji, onaj izvor najbitniji, ideje čini se da su nam presušile - objašnjava Mijo Mišić iz Udruge banaka BiH.

A i kada ih ima, teško ih je komercijalizirati. Jedino što ostaje jeste prodati intelektualno vlasništvo na svoju ideju. A ako se dugoročno zadrži stanje blokade finansija prema privredi, posljedice bi mogle biti nemjerljive.

- Iskreno govoreći, posljedice bi bile katastrofalne. Ne mogu građani ove države podnijeti ovaj teret, privreda svakim danom sve je u gorem položaju, zatvaraju se privredni kapaciteti - dodao je Čengić.

U kategoriji kredita do 500.000 KM najzastupljeniji su krediti s varijabilnom kamatnom stopom i u februaru su iznosili 8,1%. Krediti od 500.000 do 2 mil KM su jeftiniji, pa je kamatna stopa iznosila 6,56%. Što je i dalje previše za održivi razvoj ekonomije.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta TV "Hayat" od 16. jula 2013.)