NavMenu

Pulski festival slavi 60. rođendan

Izvor: Politika Utorak, 16.07.2013. 09:58
Komentari
Podeli

(Foto: pulafilmfestival.hr)

Festival igranog filma u Puli slavi ove godine veliki jubilej – 60. rođendan. Prepuni Kaštel u subotu uveče, na kojem je projekcijom filma "Najbolja ponuda" Đuzepa Tornatorea zvanično započeo međunarodni program "Europolis", dok se u bioskopu "Vali" prikazivao film iz mališanima omiljene "Pulice", nagovestio je burnih 15 festivalskih dana.

- U izboru evropskih filmova- kaže za "Politiku" Zlatko Vidačković, umjetnički direktor festivala od 2005. godine - ističem privrženost kvalitetnom žanrovskom filmu, koji je na međunarodnim festivalima često u drugom planu i smatran manje vrednim od teških i hermetičkih drama.

Kako se i ovaj program koji, kako kaže Vidačković, "15 dana vodi po Evropi" prikazuje i pod zvezdanim nebom iznad Kaštela i Arene, odabrani filmovi su komunikativni kako bi taj prostor bio ispunjen publikom.

I ne samo to. Kako je prijatelj 60. Pule Evropska unija, selekcija "Europolisa" ove godine podrazumeva filmove iz svih zemalja članica EU, tako da će publika biti u prilici da vidi 30 filmova: 12 dugometražnih i 18 kratkih. Ove filmove ocenjivaće žiri čiji je predsednik srpska glumica Neda Arnerić, a članovi Igor Šterk i Pjer Žalica, reditelji iz Slovenije i Bosne i Hercegovine.

- Festival igranog filma u Puli slavi svoj veliki jubilej potvrđujući svoja tri primata: najdugovečnijeg i najposećenijeg festivala nacionalnog filma na svetu i najposećenije kulturne manifestacije u Hrvatskoj. Posećenost od 78.000 gledalaca pre jedne decenije se činila neostvarivim ciljem, ali smo to postigli upornim i sistemskim radom, razvitkom festivala u svim segmentima, od organizacijskih i tehničkih, do promotivnih i programskih - kaže Zlatko Vidačković.

Ne bez ponosa, Vidačković ističe i sledeću činjenicu: nacionalni program na 60. Puli predstaviće od 20. jula čak 24 filma. Čak 14 u glavnoj selekciji i neverovatnih 10 u selekciji manjinskih koprodukcija. Tako veliki broj filmova proizvedenih u Hrvatskoj ili sredstvima iz Hrvatske, rezultat je, kaže Vidačković, "ne samo povećane produkcije po javnim konkursima Hrvatskog audio-vizuelnog centra već i jačanja nezavisne i televizijske produkcije igranog filma".

Nacionalni program počeće 20. jula filmom "Majstori" Dalibora Matanića, a iz dana u dan smenjivaće se novi filmski radovi: Mršića, Ogreste, Nole, Pleića, Jelčića, Okija, Oreškovića, Marasovića, Juričana, Tarokićeve, Jušićeve, Mardešića, Žarkovića i Brešana. Svi se oni takmiče za "Zlatnu arenu", o čemu će odlučivati žiri čiji je predsednik hrvatski scenarista i reditelj Petar Krelja, a članovi Stanislav Babić, Gordana Gadžić, Slobodan Trninić i Damir Čučić.

U programu međunarodnih koprodukcija, koji je takođe takmičarski, od 10 koprodukcijskih filmova, čak četiri su srpsko-hrvatske koprodukcije i sa potpisima srpskih producenata. To su filmovi: "Falsifikator" Gorana Markovića, "Kad svane dan" Gorana Paskaljevića, "Krugovi" Srdana Golubovića i "Najlepša je zemlja moja" Mihaele Kezele (njemačko-srpsko-hrvatska koprodukcija). I ove filmove nagrađuje žiri pod predsedničkom palicom Petra Krelje i međunarodni žiri kritičara Fedeore.

U čast jubileja u Puli se održava i izložba organizovana u saradnji sa Istorijskim i pomorskim muzejom Istre. Na izložbi su fotografije koje svedoče o 443 filmske noći, o 1.513 projekcije domaćih i 249 inostranih filmova.

Marijan Rotar, predsednik pulskog Kinematografskog preduzeća, pokrenuo je i realizovao inicijativu da se od 13. do 23. avgusta 1953. u velikom rimskom amfiteatru, u Vespazijanovoj Areni organizuje revija stranih filmova (prvi film ikada prikazan u Areni bio je "Tri intimne priče" Augusta Đenine). Kako je publika sa oduševljenjem tada okupirala jedan od najvećih antičkih kulturnih spomenika u Jugoslaviji, došlo se na ideju da se već 1954. u tom prostoru organizuje i revija domaćih filmova, da bi 1955. bio prihvaćen zvaničan naziv Festival jugoslovenskog filma, donet statut i pravilnik, uvedena nagrada "Arena" i zvanični žiri, a zadržana nagrada publike. Predsednik Tito prihvatio se pokroviteljstva festivala 1956. godine.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Energija

Pionirski projekat kompanije MT-Komex BiH - Uskoro kreće izgradnja fotonaponske elektrane u Goraždu

Beogradska kompanija MT-Komex zajedno sa MT‑Komex BH uskoro će početi gradnju svog debitantskog projekta u BiH, fotonaponsku elektranu (FNE) Rešetnica, koja će biti izgrađena u istoimenom mjestu u gradu Goraždu, u Bosansko-podrinjskom kantonu. Izgradnja solarne elektrane u BiH biće odrađena po sistemu "ključ u ruke". Dakle, planiranje i izrada modela elektrane, dopremanje potrebnih materijala, tehnologije i radne snage do

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.