Ni riječi o granici kod Kostajnice - Precizno utvrđivanje granica neophodno prije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju

Kostajnica

Institucije BiH, iako je odavno poznato da naši susjedi od 1. jula postaju dio Evropske unije, s Republikom Hrvatskom nisu održale nijedan zvaničan sastanak o razgraničenju u pojasu Kostajnice.

Na ovaj način u bezizlaznu situaciju dovedeno je na desetine bosansko-hercegovačkih porodica čija se imanja nalaze na teritoriji koju svojata hrvatska strana.

Ovakav odnos predstavnika vlasti BiH prema vlastitim građanima čudniji je tim prije jer već dugi niz godina postoji državna Komisija za granice. Međutim, prema riječima Nenada Bajića, trenutnog predsjedavajućeg ove komisije, sve je ostalo "na tek jednom poluzvaničnom sastanku s hrvatskom stranom".

- Čak ni mi u Komisiji za granice nemamo usaglašen stav po tom pitanju. Mi iz RS insistiramo da se primjenjuju odluke zakona iz 1959. i podjele BiH na srezove, gdje je granica na Uni, ali ima i prijedloga da to bude na Unčici i to stvara probleme tim ljudima gore - ističe Bajić.

Kaže da su uzalud vjerovali da će najviši predstavnici izvršne vlasti u državi insistirati na utvrđivanju granica prije ulaska Hrvatske u EU.

- Međutim, država BiH nije pokrenula to pitanje - naglašava Bajić.

Problem za sebe predstavlja i činjenica da ni Hrvatski sabor ni parlament BiH nikada nisu ratificirali sporazum Izetbegović-Tuđman iz 1999. godine. Ovim sporazumom, naime, utvrđena je kompletna međudržavna linija, a dokument je još 2005. godine upućen u parlamentarnu proceduru nakon što je tadašnja državna komisija utvrdila 1001 kilometar granice između dvije države.

- Mi ćemo sigurno ponovo pokrenuti to pitanje - zaključuje Bajić.

Da bi stvari bilo što komplikovanije, država BiH je u međuvremenu osnovala i Komisiju za integrisano upravljanje granicama BiH, na čijem je trenutno čelu Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Džakula objašnjava da ova komisija rješava pitanja "pograničnog prometa između dvije države".

- Vijeće ministara je usvojilo informaciju Komisije i obavezalo Ured za veterinarstvo, UIO BiH i Ured za zaštitu bilja da s hrvatskim agencijama koje se bave ovim pitanjima utvrde ko smije, kada smije i pod kojim uslovima prelaziti granicu - ističe Džakula.

Uvjerava da je tekst sporazuma već usaglašen i putem Ministarstva vanjskih poslova BiH upućen hrvatskoj strani zajedno s prijedlogom za održavanje sastanka.

- Sada čekamo odgovor hrvatske strane - navodi Džakula.

Kako saznaju "Nezavisne novine", jedan od ovih prijedloga je da dubina pograničnog pojasa gdje bi važila nova pravila bude do pet kilometara, a drugi da prve propusnice, koje će se izdavati po recipročnom principu, najprije važe navodno do kraja 2014. godine.

Iako je za ove propusnice Vijeće ministara obezbijedilo 455.000 KM te zadužilo IDDEEA (Agenciju za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH) za realizaciju njihove izrade, bosansko-hercegovačke porodice koje žive u pograničnom pojasu kod Kozarske Dubice i Kostajnice niko nije obavijestio o procedurama njihove nabavke!

Još čudnija je odluka Vijeća ministara na sjednici od 21. maja da je za realizaciju ovog projekta utvrđeni rok 70 dana, što znači puni mjesec nakon što Hrvatska postane članica EU.

Špirić: Traju pripreme za izdavanje propusnica

Nikola Špirić, ministar finansija BiH, izjavio je u ponedeljak (3. juna 2013. godine) da se pripreme za izdavanje privremenih propusnica odvijaju predviđenom dinamikom. Špirić je podsjetio da je na pretprošloj sjednici Savjeta ministara donesen jedinstven zaključak o primjeni evropske prakse da BiH izdaje privremene propusnice za građane Hrvatske, a Hrvatska za BiH, dok je IDDEEA zadužena da svojim akcionim planom pripremi ovaj projekat.

- Nažalost, ranije je postojao zaključak da Hrvatska izdaje propusnice građanima i jedne i druge zemlje, što nije bilo dobro za BiH - rekao je Špirić.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Nezavisne novine" od 4.6.2013.)