Izvor: eKapija | Srijeda, 29.05.2013.| 09:33
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Radioaktivni otpad svuda oko nas - Koliko su građani BiH izloženi radijaciji i zračenju?

Prilikom deminiranja u mjestu Grivići iznad Tehničko-remontnog zavoda u Hadžićima kod Sarajeva nedavno su pronađeni ostaci municije s osiromašenim uranijem, a ovim otkrićem ponovo su aktuelizirane brojne nedoumice o izloženosti građana radijaciji i štetnim zračenjima, piše "Dnevni avaz".

No, ostaci municije s osiromašenim uranijem, koji su u BiH dospjeli tokom NATO bombardiranja srpskih položaja, nisu jedini radioaktivni otpad koji prijeti zdravlju građana.

Na meti lopova

Govoreći o ovoj temi, Emir Dizdarević, direktor Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS), objasnio nam je da opasnost predstavlja "historijski" radioaktivni otpad, naslijeđen iz bivše Jugoslavije.

Dio je ostao iz vojne industrije, odnosno iz laboratorija koje su bile smještene u Travniku i Banjaluci, dio je zaostao iz opreme korištene u brahi terapiji u medicini, a postoje i određeni industrijski mjerni instrumenti koji imaju izvore zračenja.

Osim toga, Dizdarević je naglasio i opasnost od radioaktivnih gromobrana. Naime, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća bio je trend da se postavljaju gromobrani s radioaktivnim izotopom kako bi štitili objekte od atmosferskih pražnjena.

Najčešće su to bili industrijski objekti, ali su postavljani i na stambene zgrade. Tokom 1990. godine donesena je uredba da se svi moraju ukloniti u roku od dvije godine, ali to nikada nije i učinjeno. Da ovo pitanje vlastima nije bilo među prioritetima, govori činjenica da u BiH još postoji 350 takvih gromobrana.

Posebnu opasnost predstavljaju ako se pomjeraju, a Dizdarević ne skriva zabrinutost činjenicom da su ovi gromobrani na meti lopova te da završavaju u starom željezu.

- Radioaktivni izotop tih gromobrana je veličine filtera cigarete. Postaje opasan ako se izotop pomjera, ako se pretopi u nekom metalu… Naprimjer, neko ko skuplja staro željezo, za dva-tri sata boravka u blizini radioaktivnog gromobrana može primiti maksimalnu godišnju dozu zračenja koja je propisana za stanovništvo - objasnio je Dizdarević.

Uloga telekoma

Namjera je, kaže naš sagovornik, da se ti gromobrani potpuno uklone. No, kao prepreka se postavlja pitanje finansija i neodgovornost vlasnika objekata na kojima su postavljeni.

- Vlasnici neće da preuzmu odgovornost za te gromobrane pa sve nekako opet dođe do budžeta. Uklanjanje jednog košta između 1.000 i 1.200 KM i nadam se da ćemo ipak iznaći sredstva za ove namjene - kazao je Dizdarević.

Da li zbog neznanja ili zbog nekih drugih razloga, kaže on, neki zaista nisu svjesni o kakvoj se opasnosti radi. Tako je naveo primjer uklanjanja gromobrana sa jedne poslovne zgrade u Sarajevu.

- S te zgrade neovlašteno je skinut gromobran i vjerovatno se pojavio negdje na otpadu. No, nakon toga, na mjestu gdje je stajao gromobran, postavljene su bazne stanice jednog telekom operatera. To me upućuje na zaključak da je svjesno skinut. Ali, kada je naš inspektor izašao na teren, oni su rekli da im je neko ukrao taj gromobran. Reagirala je i policija, obaviješten je kantonalni tužilac, tako da je slučaj u proceduri - kazao je Dizdarević.

Zašto umiru Italijani koji su boravili u Žunovnici?

Upitan koja su to još područja, osim Hadžića, u kojima postoje ostaci municije s osiromašenim uranijem, Dizdarević spominje Han-Pijesak.

- Uglavnom se radi o mjestima koja su bila na meti NATO bombardiranja 1995. Znam da se u medijima pisalo kako ljudi koji su bili u mjestima koja su bombardirana, mnogo više obolijevaju i umiru od karcinoma, ali nemam naučnu podlogu za tvrdnje da su te pojave povezane. No, čuo sam da je dosta italijanskih vojnika koji su bili smješteni u Hadžićima, odnosno u Žunovnici, umrlo od malignih karcionama krvi. Taj prvi moment je najopasniji, kada se udahne to zračenje od detonacije - kazao je Dizdarević.

Oprez i kod slikanja zuba

Kako nam je objasnio Armin Lagumdžija, fizičar u DARNS-u, prema registru Agencije, više od 800 ustanova u BiH posjeduje registar izvora jonizirajućeg zračenja koji se koriste u medicini i u industriji.

Između ostalih, to su klinički centri koji imaju nuklearnu medicinu i koriste radiofarmake, a u medicini se koriste i izvori za radioterapiju, kojoj su podvrgnuti pacijenti oboljeli od maligniteta. I u dijagnostici se koriste izvori jonizirajućeg zračenja za dobivanje anatomskih slika pacijenata bilo u skriningu ili na pretragama kada se sumnja na neko oboljenje… RTG aparate koriste i stomatolozi za slikanje zuba.

Iako se radi o malim dozama zračenja, Dizdarević savjetuje građanima da, kada trebaju slikati zub, od stomatologa traže licencu kako bi bili sigurni da je aparat kontroliran, jer neki od njih koriste stare i sumnjive aparate.

Piloti nisu htjeli vratiti gromobran iz Češke

Prema Dizdarevićevim riječima, pri izvozu starog željeza iz BiH, jedan radioaktivni gromobran pojavio se u Češkoj pa je Agencija organizirala vraćanje tog gromobrana u BiH s obzirom na to da su takva međunarodna pravila.

- No, problem je bilo to što piloti nisu htjeli da prime pošiljku, ali smo, na kraju, ipak to uspjeli prevesti preko Turske - kazao nam je Dizdarević, objašnjavajući da zna biti i incidenata na granicama, jer se pri izvozu starog metala detektiraju male doze zračenja, naprimjer na ostacima motora MIG-ova.

Poluraspad osiromašenog uranija traje čak 4,5 milijardi godina

Govoreći o opasnostima od radioaktivnog otpada zaostalog iza NATO bombardiranja, Bećo Pehlivanović, doc. dr fizike na Univerzitetu u Bihaću, kazao nam je da u BiH nikada nije urađena ozbiljna analiza, jer nedostaju i sredstva i uređaji kojima bi se izvršila mjerenja.

- I u Krajini, na lokalitetu Lanište kod Ključa, NATO je bombardirao srpske položaje te postoje indicije da je korišten osiromašeni uranij. Ostaci takve municije mogu biti opasni, jer osiromašeni uranij ima vrijeme poluraspada od čak četiri i po milijarde godina - objasnio je Pehlivanović.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portala www.tip.ba od 28. maja 2013.)

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.