Izvor: eKapija | Ponedjeljak, 20.05.2013.| 16:12
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Grijanje uz uštedu u novčaniku - Kotlovi prnjavorskog "Toplinga" i za domaćinstva i za industrijske pogone

Od 1. januara 2013. primili smo novih 20 radnika. Sada se suočavamo da po pitanju proširenja kapaciteta, više nemamo dovoljno prostora, te tako ne možemo širiti proizvodnju jer nemamo zemljišta. Sa jedne strane naše fabrike je rijeka, sa druge put. U dugoročnom planu je da kupimo zemlju i da proširimo kapacitete. Ali nam ne odgovara da kupimo zemlju koja je 20 km daleko od firme, kaže za portal "eKapija.com" inženjer u prnjavorskoj firmi "Topling" Goran Mrazić.

Po tom pitanju, kako je planirana izgradnja industrijske zone u Prnjavoru, naš sagovornik kaže kako dugoročno planiraju da kupe na tom prostoru oko 30 dunuma zemlje i ostvare cilj.

Učestvujući na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu tehnike i tehničkih dostignuća u Beogradu (od 13. do 17. maja), "Topling" je predstavio asortiman i tržištu Srbije. Ova prnjavorska firma se od 1993. godine bavi proizvodnjom toplovodnih kotlova i elektro kotlova, kalorifera i bojlera. Inače, ova firma je nastala iz Inžinjering biroa koji je osnovan 1986. godine i koji se bavio izradom projekata i izvođenjem radova centralnog grijanja.

- "Topling" se 1986. godine najprije počeo baviti instalacijom grijanja. Prvi kotlovi napravljeni su 1996. godine, te od tada kreće intezivan razvoj našeg preduzeća. Danas je zaposleno 160 osoba. Godišnji izvoz je oko 80% ukupne proizvodnje, a godišnji promet oko desetak miliona evra- kaže Mrazić.

Od 160 zaposlenih, 12 je inženjera, 9 mašinski i 3 elektro inženjera. Izvoze najviše u Grčku, Austriju, Sloveniju, nešto manje u Njemačku, Mađarsku, Hrvatsku, a u poslednje vrijeme i za Veliku Britaniju.

- U BiH pokrivamo oko 40% tržišta. Malo je tu direktne prodaje, već se ona ostvaruje preko trgovačkih kuća.

Iako je cijena energenta poprlično skupa, Mrazić nam kaže da kod njih vlada veliki interesovanje za kotlove na pelet, i to onih koji su se do sada grijali na lož ulje, te im prelazak na pelet znači trostruku uštedu.

- To je investicija koja se otplati kroz godinu i po dvije - kaže Mrazić.

Peleta u BiH više nego dovoljno

U dva pogona "Toplinga" proizvode se kotlovi za domaćinstva, lokale i manje proizvodne jedinice snage od 20 do 100 kW. A u drugom pogonu nastaju oni koji se koriste za grijanje velikih objekata (od 100, 150 kW do čak 4 MW). Proizvodnja kotlova na pelet i drvo je indentično zastupljena.

Mrazić napominje da kupci u BiH ne moraju da brinu oko nabavke peleta, jer u BiH ima dosta proizvođača, te je zagarantovana nabavka tog energenta, a i njegov izvoz ka inostranstvu.

- Kod nas ljudi imaju naviku da kupuju pelet pred zimu, kad im treba, kada je cijena najviša, a proizvođači peleta, s obzirom da je to kabasta roba, nemaju gdje da ga skladište od marta do septembra, pa potpisuju ugovore sa inostranim kupcima koji kupuju to tokom cijele godine i tako im se lager oslobađa. I to je razlog zašto se velika količina izvozi.

Naša država još nije našla način da subvencioniše kupovinu kotlova sa ovakvim tipom grijanja, kako to radi npr Slovenija. Prema Mrazićevim riječima, slovenački kupac prilikom kupovine nazad dobija 50% od iznosa. Zadovoljan kupac, ali i država, jer se smanjuje emisija štetnih materija po prirodu.

Shodno tome da proizvode uspješno plasiraju širom starog kontinenta, standardi moraju biti zadovoljeni. Dobili su sertifikate iz Beča, a "austrijski propisi su najstroži kada je u pitanju kontrola kotlova na biomasu".

Prije dvije godine, Privredna komora RS dodjelila im je "Posebno priznanje" za prepoznatljiv kvalitet i razvoj domaćeg tržišta, za proizvod BIOTOPLING - kotao na pelet, a godinu dana prije toga prema izboru iste komore u kategoriji srednjih privrednih društava u RS osvojili su treće mjesto.

Mrazić nam za kraj kaže da je "Topling" od starta bilježio samo rast, izuzev prelaza sa 2008. na 2009. godinu, usled krize, nakon čega opet bilježi uspjeh. Njihovo strateško opredjeljenje je proizvodnja kotlova na obnovljivu energiju, tj. biomasu: pelet, piljevina, drvena sječka, slama...

T.B.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.