Postoji li riješenje za "Željavu"? - Okolina vojnog aerodroma na granici BiH i Hrvatske potencijalna turistička destinacija

Aerodrom "Željava"

Vojni aerodrom "Željava" kod Bihaća sada je granica između BiH i Hrvatske, na jednoj strani su pripadnici bosanskohercegovačke granične službe, a na drugoj Hrvatske. Brojne vojne i druge delegacije iz Evrope i SAD-a boravile su na ovom objektu, ali osim interesovanja i upoznavanja s velikim i skupim objektom dalje se nije otišlo.

Bilo je ideja da se podzemni tuneli iskoriste za uzgajanje gljiva zbog pogodnosti okruženja, pa sve do toga da se piste pretvore u staze za automobilske i karting utrke. Šta sa "Željavom", kakav je njen status i hoće li i u koju namjenu biti iskorištena, ipak je pitanje o kojem trebaju zajedno odlučiti BiH i Hrvatska.

Prekogranična saradnja

Postavlja se pitanje ko je spreman uložiti novac da se rasčisti cijelo područje, jer zna se da vrvi od zaostalih mina i raznih kemikalija. Dakle, treba obezbijediti objekat. Kako bi se u ovom slučaju radilo o projektu koji bi podrazumijevao prekograničnu saradnju, deminiranje područja, stvaranje turističkih potencijala, te rješavanje ekološkog problema, sigurno postoji i mogućnost iskorištavanja i određenih EU fondova u ove svrhe.

Jedna od ideja je da se unutrašnjost pretvori u muzej. Međutim, pitanje je koliko bi objekat bio profitabilan kao turistička atrakcija. Tome bi u velikom pridonijela ideja o iskorištavanju vanjskog područja aerodroma.

Vanjska obnova bi za razliku od unutrašnjosti, mogla značiti nešto privredama BiH i Hrvatske, posebno komercijalnim letovima i razvoju putničkog i teretnog saobraćaja, te čarter-letova. Ovo bi doprinijelo razvoju i afirmaciji turizma, jer u neposrednoj blizini su Nacionalni park "Plitvice" i sliv rijeke Une.

Geostrateški položaj

Prilaz aerodromu je sa tri strane, od Bihaća sa dvije strane (preko Izačića i preko Vedrog Polja), Iz Hrvatske preko Ličkog Petrovog Sela.

Bihać ima dosta hotelskih kapaciteta i par planinarskih domova. Plitvice su udaljene 30-tak kilometara i imaju veći broj hotela. Uz adekvatan turistički program koji već mogu da ponude sliv rijeke Une, stara jezgra grada Bihaća, stari gradovi sa područja USK-a, ljepote planine Plješevice, te Plitvička jezera i eventualni budući podzemni muzej bivšeg aerodroma "Željava", sigurno bi probudili interesovanje turista koji bi do ove šarolike ponude turističkih zanimljivosti dolazili baš preko ovih pista.

Ostaje pitanje nadležnosti i interesa. Najvažnija bila bi činjenica da bi prilikom realizacije bilo kakvog projekta moralo biti riješeno pitanje zagađenosti tog objekta, a neprocjenjivu korist od toga, dugoročno, imalo bi stanovništvo ovog područja.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portala www.kip.ba)