Otrovni kukuruz i na našim trpezama

Ovogodišnji rod kukuruza i u RS sigurno sadrži toksine, ali niko od nadležnih to ne kontroliše, pa je vrlo lako moguće da već konzumiramo zaražen kukuruz, a da to ne znamo, tvrde poljoprivrednici.

Ljubo Maletić, poljoprivrednik iz Bijeljine, potvrdio je da je, kao i u Srbiji, i domaći kukuruz sigurno zaražen kancerogenim aflatoksinima, ali da kod nas niko nikada nije sproveo to ispitivanje.

"Ja sam nekoliko puta do sada ukazivao na to. Kakva će razlika biti između našeg i kukuruza u Srbiji, kad je to isto podneblje, ista nas je suša zadesila i imali smo iste prinose i kvalitet. To znači da je i kod nas kukuruz otrovan", upozorio je Maletić.

On je istakao da kukuruz u sebi sadrži gljivice i otrovne supstance kada tokom razvijanja nije dobio dovoljno vlage.

Maletić kaže da je najveći problem što se kod nas jedan dio kukuruza proizvodi i za ljudsku upotrebu i da je vrlo lako moguće da već jedemo taj isti kukuruz za koji sumnjamo da je otrovan.

U Srbiji je prije dva dana utvrđeno da najveći dio ovogodišnjeg roda kukuruza sadrži aflatoksine, najkancerogeniju supstancu koja se može naći u hrani za ljude i stoku.

Stručnjaci tvrde da je kontaminaciju kukuruza u Srbiji izazvala suša, te da se na osnovu ispitanih uzoraka može zaključiti da je svega 32 odsto ovogodišnjeg roda bezbjedno za ljudsku upotrebu.

I Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, slaže se da je i domaći kukuruz, kao i u Srbiji, istog kvaliteta, jer je suša isto uticala na rod u svim zemljama u regionu.

"Kod nas je problem što se to ne kontroliše, a ako bi se otkrilo na vrijeme, moglo bi se spriječiti širenje, uništiti ili preduzeti neke druge mjere. Ovako ništa ne znamo i većina ljudi će taj kukuruz upotrijebiti, normalno da ga neće baciti", smatra Nikolić.

Slavko Radanović, šef Zavoda za kukuruz u Poljoprivrednom institutu RS, kazao je da se ispitivanja koja utvrđuju da li kukuruz sadrži aflatoksine ne rade redovno.

To se radi samo namjenski. Znači, ako neko hoće namjenski to da ispita, može se uraditi. Imamo laboratorije koje to rade, u Banjaluci se radi na Tehnološkom fakultetu", kazao je Radanović.

Problem sa prisustvom aflatoksina u kukuruzu poprimio je pandemijske razmjere, pa je ovaj problem u manjoj ili većoj mjeri prisutan u svim zemljama koje se bave uzgajanjem kukuruza, poput Mađarske, Rumunije i Bugarske.

Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove juče nismo uspjeli dobiti komentar.

Simptomi aflatoksikoze

Od svih mikotoksina, aflatoksin se smatra najvećom potencijalnom prijetnjom po zdravlje ljudi.

Klinički znaci akutne aflatoksikoze uključuju gubitak apetita, bezvoljnost, gubitak u težini, neurološke poremećaje, žuticu mukoznih membrana i grčeve. Može se javiti krvarenje bubrega i crijevnog trakta. Epidemiološki dokazi ukazuju na povezanost između primarnog raka jetre, aflatoksina i načina ishrane. U velikim dozama, aflatoksini su akutno toksični, izazivajući značajno oštećenje jetre uz crijevno i peritonealno krvarenje, što na kraju dovodi do smrti.

Ove pljesni se često nalaze među žitaricama, bademima, orasima, kikirikijem, pamučnim sjemenom i kineskom šećernom trskom. Razvoj mikroorganizama se može javiti kao posljedica oštećenja namirnica od strane insekata, sporog sušenja i uskladištenja u vlažnim uslovima.