Ribnjaci u RS uspjeli da opstanu

Ribnjaci u RS u grčevitoj borbi s okrutnim vremenskim uslovima i teškom konkurencijskom pozicijom pokušavaju da očuvaju svoje ovogodišnje izlove i zadrže susjedna tržišta na koja su uglavnom usmjereni. Naime, ovogodišnje ekstremno niske zimske temperature i veliki nanosi snijega nakon kojih je uslijedio najduži sušni period prijetili su da ozbiljno ugroze riblji fond RS, ali su se domaći uzgajivači sve bolje prilagođavali novonastalim okolnostima.

Veljko Buđen, vlasnik i direktor trebinjskog "Butreks ribarstva", istakao je da su nadljudskim naporima, provodeći kraj ribnjaka i po 18 časova dnevno, uspjeli ostvariti još bolje rezultate od prošlogodišnjih. Iako su vremenski uslovi bili teški, on kaže da je zajedno sa radnicima uložio maksimum napora i uključio nove tehnologije kako bi očuvali ribu, što je dovelo do toga da će ove godine zabilježiti za 30 odsto bolji poslovni rezultat u odnosu na 2011.

"Ove godine smo nabavili remorker sa snagom motora od 200 konjskih snaga da nam olašava rad na jezeru na Drini. Naime, bez protoka vode riba u jezeru ne može da preživi tako da smo imali problema u periodima kada Drina gotovo "stane". Sada uz pomoć elise remorkera guramo vodu i pravimo protok kakav nam je neophodan da riba ne ugine", rekao je Buđen navodeći da dobre rezultate očekuju u izvozu na srbijansko tržište.

"Moj plan je da postanem najveći proizvođač pastrmke na Balkanu i proizvodiću kilogram ove ribe po glavi stanovnika u RS", istakao je on.

U prijedorskom Ribnjaku "Saničani", u kojem se najviše uzgaja šaran, a zatim tolstolobik i amur te manje količine smuđa, soma i štuke, je potpuno druga slika.Daliborka Pajdić, direktor tog ribnjaka, rekla je da su nakon loše prošle godine dočekali još težu godinu koja će uticati na manji izlov ribe. "Nećemo znati u kojoj mjeri će naš konačan rezultat biti ispod očekivanog dok ne bude završen izlov, ali je sasvim sigurno da će on biti dosta manji u odnosu na planiranih 700 tona", rekla je Pajdićeva.

Ona je napomenula da su zbog lošeg vremena uspijevali hraniti ribu samo polovinu dana predviđenih za njenu ishranu, odnosno 60 od 120 dana. Dok kvantitet izlova pada, u "Saničanima" ipak očekuju jako dobar kvalitet ribe.

Uprkos svim nedaćema, kažu, tržište je opstalo pa će najstariji ribnjaci u RS polovinu izlova plasirati u Srbiju, dok ostatak ostaje na domaćem tržištu."U ovoj godini ćemo se boriti da dio koji plasiramo na naše tržište postane veći", kazala je Pajdićeva.