Propada imovina BiH dobijena od sukcesije

Bosna i Hercegovina je samo u posljednja dva mjeseca preuzela tri iznimno vrijedna diplomatska objekta, koji su joj pripali po Sporazumu o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije.

Naša zemlja je tako ušla u posjed sedam od ukupno osam dobijenih ambasada i rezidencija prema dogovoru iz Zagreba 2006. godine, saznaju "Nezavisne".

Međutim, zbog duboke političke krize koja se direktno odražava na rad Vijeća ministara BiH neki od ovih objekata propadaju i nema jasne strategije da li će oni biti renovirani, useljeni ili, pak, prodani na tržištu nekretnina koje se u Evropi već oporavlja.

Kako saznajemo, 31. avgusta Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) BiH preuzelo je reprezentativnu ambasadu u Oslu, 11. septembra naša država ušla je u posjed rezidencije u Beču, a prije dvadesetak dana preuzeta je i impozantna rezidencija u Španiji. Prije šest godina, kada je u Zagrebu Zajednički komitet za raspodjelu diplomatsko-konzularne (DKP) imovine bivše SFRJ postigao dogovor o sukcesiji dijela imovine bivše države, vrijednost ova tri objekta bila je ukupno 6,7 miliona dolara, no ona je danas višestruko veća.

Iako je ova činjenica dobro poznata Vijeću ministara BiH, koje izdaje smjernice i odlučuje o krajnjoj namjeni ovih objekata, državni ministri su se odlučili odsudno boriti za vlastite fotelje, umjesto da urgentno odluče ima li prijeke potrebe za zadržavanjem baš svih preuzetih DKP-ova. Postoje mišljenja da bi barem pojedine od ovih rezidencija i ambasada, od kojih su neke velikih gabarita, mogle brzo biti prodane, a dobijeni novac bi bio ubrizgan u budžete opustošene velikom javnom potrošnjom.

U MVP BiH čekaju na naredni potez Vijeća ministara.

"Sada Vijeće ministara treba da odluči šta dalje s tim objektima, budući da su neki ogromni. Također, mnogi od njih su u lošem stanju jer ih godinama niko nije održavao", rečeno je "Nezavisnim" u MVP BiH.

Kakav je, zapravo, odnos državne izvršne vlasti prema vlastitoj višemilionskoj imovini dovoljno ilustruje i sljedeći podatak... Tokom posljednjih nekoliko godina između šest država nasljednica SFRJ sukcesivno su raspodijeljene i vrijedne umjetnine i slike, od kojih neke predstavljaju vrhunska umjetnička djela. BiH su tako, između ostalog, pripale i slike nedavno preminulog bh. velikana Mersada Berbera, potom Voje Dimitrijevića, Ljube Laha, Dževada Hoze i drugih, međutim država ne zna šta bi s njima.

Sve ove godine od Vijeća ministara nisu dobijene bilo kakve smjernice i upute, te se ove umjetnine, kako saznajemo, "čuvaju" na mjestima gdje su zatečene, a mnoge od njih kupe paučinu po skladištima ambasada širom svijeta.

Prema Aneksu B Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ iz decembra 2001. godine, koji je u posjedu "Nezavisnih", ukupno 123 jedinice (zemljišta, ambasade, rezidencije, vile, stanovi i kuće) bivše Jugoslavije predmet su raspodjele, a njihova ukupna procijenjena vrijednost prije desetak godina bila je 266,4 miliona dolara.

Komplikovana zemljišna razgraničenja

Prema saznanjima "Nezavisnih", još nije postignut ni dogovor o velikim zemljišnim površinama bivše zajedničke države, kojih je ostalo u mnogim državama, najviše azijskim i afričkim. Da bi se to postiglo potrebno je završiti komplikovane administrativne procedure, pa se stoga većini država ne žuri s ovim procesom. Međutim, vrijednost zemljišta koje je ostalo iza bivše zajedničke države nije nimalo zanemariva, a jedna od najvećih površina, više od 2.000 metara kvadratnih, ostala je u Australiji.