Izvor: Nezavisne novine | Ponedjeljak, 08.10.2012.| 08:43
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Rasterećenjem zanata smanjiti sivu zonu

Ukoliko bi RS smanjila brojne namete za zanatlije i preduzetnike, veći dio od 5.000 njihovih radnji koje posluju u sivoj zoni i ne plaćaju državi dažbine bi počeo raditi u legalnim tokovima.

Tvrdi to Jovica Bratić, predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore RS, koji poziva vlasti RS da po uzoru na Vladu Srbije usvoje paket mjera za rasterećenje poslovanja malih privrednika.

On je procijenio da u RS u sivoj zoni posluje najmanje 10.000 malih privrednika od kojih država sada nema nikakve koristi, među kojima je ogroman broj auto-limara, farbara, parketara, molera, kao i sve češće pojave frizera i pedikira koji rade po kućama.

U Zanatsko-preduzetničkoj komori smatraju da veći broj radnji može biti prijavljen ukoliko preduzetnici budu oslobođeni nekih stega.

"Da li je iko ikada dobio fiskalni račun od molera ili parketara? Sasvim je sigurno da će država stavljanjem ovih zanatlija u normalne okvire imati daleko više koristi u odnosu na to da na snazi ostavi trenutnu situaciju sa visokim iznosima nameta. Ovakav potez će sigurno značiti daleko više od bilo kakvih vrsta državnih subvencija koje nemaju smisla", uvjeren je Bratić.

Precizirao je da se mali privrednici ne žale na visinu poreza, već na neporeska, takozvana parafiskalna davanja.

"Konačno treba stati na kraj tome da na našim plećima opstaje gomila agencija, među kojima i one čiji predstavnici svake dvije godine za 100 KM zanatlije, između ostalog, uče i kako se peru ruke", istakao je Bratić nazivajući takav odnos maltretiranjem.

On ističe da trenutni iznosi koji zanatlije i preduzetnici plaćaju za komunalne takse i za nazive radnji moraju biti niži. Bratić smatra da je između 30 i 35 zanimanja neophodno izuzeti iz fiskalizacije, navodeći da će se Komora, na čijem je čelu, uskoro aktivirati i na tom polju.

Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, rekao je da malim zanatskim radnjama određene takse u iznosu od 500 KM predstavljaju znatan trošak.

"Zanatlije su ljudi koji sami stvaraju svoj posao i zapošljavaju po desetak radnika u svojim radnjama. Bilo bi pozitivno i poželjno da država obrati više pažnje i smanji neke od nameta", ocijenio je Radivojac.

On je ukazao da su zanatska i preduzetnička zanimanja prilično pogođena krizom i da građani sve manje koriste njihove usluge.

"Oni koji se bave sitnom trgovinom se suočavaju sa snažnom konkurencijom u vidu trgovačkih lanaca. S obzirom na to da više gotovo i nemamo proizvodnju na nivou velikih privrednih subjekata, ovi mali sektori proizvodnje su od velikog značaja i neophodno ih je rasteretiti", smatra Radivojac.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.