Kozarić: Kreditima se finansira preveliki državni aparat u BiH

Najveći problem BiH je velika javna potrošnja zbog prevelikog državnog aparata koja stvara budžetski deficit, a koji se zatim finansira kreditima Međunarodnog monetarnog fonda, umjesto da se ti krediti koriste za investicije, smatra guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.

"Budžetski deficit u BiH je 3,5 odsto i to je problem svih zemalja u regionu, a jedan od razloga je javna potrošnja, gdje je BiH na prvom mjestu, jer 49,4 odsto budžeta odlazi na javnu potrošnju zbog velikog državnog aparata", rekao je Kozarić na Menadžment forumu jugoistočne Evrope koji se održava u Beogradu.

Govoreći o javnom dugu, on je naveo da je prisutan njegov porast i da on sada iznosi 34 odsto BDP-a, ali da je to ispod granice od 60 odsto, koji su neke prezadužene zemlje EU prešle, kao što su Grčka i Španija.

"Ovaj nivo javnog duga može se popraviti rastom BDP-a i nije problem što je BiH u posljednje dvije godine povećala javni dug za milijardu evra, ali je problem što je to potrošeno u servisiranje budžetskog deficita, a ne u investiranje", rekao je Kozarić.

Guverner Centralne banke BiH naveo je da je BiH završila prošlu godinu sa rastom BDP od 1,6 odsto, da je ove godine planiran rast od 0,6 odsto, dok je stopa rasta industrijske proizvodnje bila oko 5,6 odsto, a inflacija 3,1 odsto kolika se očekuje i ove godine, te da su ti problemi zajednički za cijeli region.

On je podsjetio da BiH nema pristup evropskim fondovima za pomoć, već jedino sklapa aranžmane sa MMF-om, a sljedeći, od 400 milona evra, trebalo bi da bude realizovan do kraja godine, "što će dovesti do zatvaranja budžetskog deficita".

Kao jedan od problema, on je naveo da je 84,3 odsto finansijskog kapitala u stranom vlasništvu i da monetarne vlasti nemaju uticaj na finansijske odluke, što unosi sistemski rizik, a kao najveći problem istakao je nezaposlenost.

"Stopa nezaposlenosti je 28 odsto i po meni je to najveći problem kako otvoriti nova radna mjesta, javne radove, motivisati privatni sektor da upošljava. Vlast treba da stvori okvir da pomogne onima koji sada, u vrijeme krize, zapošljavaju", rekao je Kozarić.

On je naveo da zemlje regiona imaju isti potencijal, da je od zajedničkog interesa regionalna saradnja, koja bi se ogledala i u zajedničkom nastupu na trećim tržištima.

Kozarić je podsjetio da zemlje regiona imaju najveću međusobnu trgovinsku razmjenu, a da su najveći partneri BiH, Hrvatska i Srbija, te da je vrijeme da u regionu prioritet bude ekonomija, a ne politika.

"Mi se moramo okrenuti sebi, zaštiti domaći sektor. Koristimo svega 36 odsto vodenih potencijala i uvozimo hranu u vrijednosti 500 milijardi evra godišnje, jer nemamo ekonomski patriotizam, da se prepozna domaće i da novac ostaje u zemlji", rekao je Kozarić.

U okviru Menadžment foruma jugoistočne Evrope održavaju se plenarne sjednice na kojima će učesnici razgovarati o novim strategijama konkurentnosti, načinima da se pobijedi trenutna ekonomska kriza, kao i o upotrebi translacione nauke i tehnoloških platformi.

Osim sjednica, održavaju se i paneli o temama energetike, informacionih i komunikacionih tehnologija, brzorastućih kompanija.