NavMenu

Vlastima otkucava vrijeme za usklađivanje propisa: Izvoznici panično traže druga rješenja

Izvor: eKapija Srijeda, 12.09.2012. 11:38
Komentari
Podeli

Za nešto manje od četiri mjeseca BiH bi se mogla suočiti sa jednim od najvećih problema do sada, a to je nemogućnost izvoza mlijeka , meda, peradi i konzumnih jaja na jedno od naših najvećih izvoznih tržišta - tržišta Hrvatske. Prema procjenama ekonomista radi se o mogućem gubitku od oko 160 milijuna KM.

Razlog - Hrvatska već od 1.1. 2013. počinje sa pripremama za pravila koja vrijede pri uvozu proizvoda u EU, a sa prvim danom srpnja/jula, kada ulazi u EU, u potpunosti će zatvoriti granice za proizvode koji nisu usklađeni sa EU standardima. Time će, prema procjenama Vanjskotrgovinske komore BiH, najviše biti pogođen naš mljekarski sektor jer BiH trenutno na hrvatsko tržište plasira ovog proizvoda u iznosu od oko 40 milijuna KM ili oko 47 posto ukupnog izvoza mlijeka, ali ni ostali neće ostati pošteđeni. Kako saznajemo iz Udruženja proizvođača mljeka Federacije, neki proizvođači mlijeka su već počeli tražiti druge alternative.

Postoji i mogućnost izvoza u Tursku te prodaja mlijeka tvornici jogurta koja je nedavno otvorena u Gradačcu. No, teško da će taj iznos u potpunosti biti kompeziran, ocjenjuju upućeni.

I što sada preostaje izvoznicima koji su već davno upozoravali vlasti na ovu mogućnost i tražili da rade svoj dio posla, tj. usklađivanje propisa.

Stručnjak Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran kaže da odgovornost za neispunjavanje uvjeta za nesmetan izvoz naših proizvoda u EU leži na svim nadležnim institucijama.

Upozorava i na bitnu stvar, a to je da ovaj problem ne treba svoditi samo na Hrvatsku, jer se do sada nije moglo izvoziti ni u EU iz istih razloga, a ulazak jednog od naših najvećih izvoznih tržišta samo je upalilo crveno svjetlo. " Isti ovi "krivci" su se već ranije praktično "odrekli" tržišta 27 zemalja EU i tek je skori ulazak Hrvatske uspio da ih barem malo prodrma, a valjda i probudi iz hibernacije u kojoj su se nalazili", navodi on.

Tako kada je riječ o biljnim proizvodima, konkretno krompiru, isključivog krivica za nemogućnost njegovog izvoza u EU, a uskoro i u prestanak izvoza u Hrvatsku, vidi u Upravi za zaštitu zdravlja bilja BiH, jer nije pravovremeno pokrenula obavezni proces trogodišnjeg monitoringa, "te čak iako je sve savršeno u BiH mi krompir zbog ovog kašnjenja nećemo moći izvoziti barem do 2015. godine".

Krivicu za neusvajanje tzv. "higijenskog paketa" i drugih propisa, te kašnjenja u primjeni monitoringa kod nekih proizvoda, pripremu, usvajanje i implementaciju regulative, usklađivanje među entitetima i dr., smatra, snose brojne institucije - od specijaliziranih agencija, poput Ureda za veterinarstvo BiH i Agencije za sigurnost hrane BiH preko entitetskih institucija, do Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH i Vijeća ministara BiH, pa i Parlamenata koji su određene zakone usvajali ili trebali usvajati.

"Iako se mnogi već unaprijed "predaju", smatram da ni sada nije kasno za većinu stvari i da, ukoliko se zaista to ozbiljno namjerava, neophodna regulativa može biti usvojena skoro odmah, a za njenu implementaciju do kraja godine treba mnogo toga učiniti, ali ne smije se žaliti ni trud ni novac, jer je to najveći prioritet Bosne i Hercegovine", navodi Gavran.

(Igor Gavran)

On se nada da će pritisak privrede i javnosti doprinijeti da se u ovim aktivnostima konačno prevaziđu i neki problemi s podijeljenim nadležnostima i sistem u najvećoj mogućoj mjeri integriše u jedinstven, s jasnim državnim nadzorom.

Laboratoriji - ključni problem

Stručnjaci ističu da je u ovoj priči jedan od ključnih problema za izvoz neosposobljenost laboratororija za ispitivanje hrane. Navode da je izvoz presudan za svaku državu, pogotovo u vrijeme opće ekonomske krize. Naime, kako bi bh. gospodarstvenici prehrambene proizvode mogli prodavati na europskom tržištu neophodno je dobivanje potvrda koje garantiraju njihovu ispravnost. Ipak, usljed neosposobljenosti bh. laboratorija proizvodi ne mogu dobiti te potvrde te se BiH zbog toga suočava sa gubitcima.

Navode da su razlozi zašto naša zemlja već od početka godine neće moći izvoziti proizvode na hrvatsko tržište mnogobrojni. Od legislative koja nije usklađena sa legislativom EU-a, preko nedovoljnog kapaciteta inspektorata, do laboratorija koje nemaju validirane metode za provjeru hrane. Iz tog razloga je neophodno, kažu, da se u idućim mjesecima ubrzano radi na osposobljavanju kadrova i stvaranju uslova za izvoz najbitnijih proizvoda na hrvatsko tržište, a to su prvenstveno mlijeko i mliječni proizvodi.

Na rješavanju ovog problema radi i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i to kroz svoj projekt "Lanci vrijednosti za zapošljavanje" kojemu je cilj unaprijeđenje procesa akreditiranja laboratorija za ispitivanje rezidua (nedozvoljenih i štetnih tvari) u hrani. Izvještaj o stanju opreme i procesu akreditacije u laboratorijama BiH, koji je UNDP radio zajedno sa Uredom za veterinarstvo BiH jasno ukazuje na to da je jedan od glavnih nedostataka kapacitet laboratorija za kontrolu hrane animalnog podrijetla i njenog testiranja za izvoz.

Izvještaj je potvrdio da postojećih 13 laboratorija u sustavu Ureda za vetrinarstvo nije u stanju da prihvate ogroman zadatak testiranja tih rezidua, ni kadrovski i operativno. "Iako su laboratorije dobro tehnološki opremljene, stručnost kadrova u korištenju te opreme i analitičkim pretragama je trenutno na niskoj razini. Iz tog razloga smo nedavno počeli sa drugom fazom projekta, kojeg financira Vlada Velike Britanje, a koji ide u pravcu osposobljavanja laboratorija za analitičke pretrage. Kroz njega će se vršiti validacija analitičkih metoda koje se koriste u BiH, tako da one budu prihvaćene od strane EU", kaže Ismar Ćeremida, menadžer projekta "Lanci vrijednosti za zapošljavanje".

(Ismar Ćeremida)

U sklopu prve faze ovog projekta, koja je završena u listopadu/oktobru 2011., laboratoriju Veterinarskog fakulteta u Sarajevu doniran je jedan moderan uređaj za ispitivanje rezidua u hrani kojim se na najvećem mogućem nivou mogu otkriti nepoželjne ili nedozvoljene supstance.

Validirana tek jedna metoda i to za mlijeko

"Radi se o tečnom kromatografu, masenom spektometru koji ovom laboratoriju omogućava testiranje nepoželjnih rezidua u hrani izdati nalaz koji će biti priznat u EU. Također je ovaj laboratorij validirao i metodu za testiranje avermektina u mlijeku što predstavlja jedinu validiranu metodu u BiH", ističe Ćeremida. Naime, osposobljavanje laboratorija za validaciju i akreditaciju metoda za određivanje rezidua veterinarskih lijekova i drugih štetnih tvari u namirnicama životinjskog porijekla jedan je od glavnih uvjeta za izvoz naših proizvoda životinjskog podrijetla na EU, odnosno od sljedeće godine, i hrvatsko tržište.

Jedna validirana metoda je tek početak, budući da će laboratoriji za svaku skupinu hrane morati imati validirane metode, jer bez toga nalazi neće biti priznati i roba se neće moći izvesti u EU. "Budući da trenutno imamo jednu validiranu metodu koja se odnosi na testiranje rezidue u mlijeku, ta grupa supstanci će se proširiti kroz ovaj projekt", kaže Ćeremida. Dodaje da će se ovim dobiti zaokružena skupina za one rezidue koje su nam najbitnijezbog ekonomskog efekta koje izvoz mlijeka ima na primarne proizvođače u BiH. "Puno je posla, a malo vremena. Svaka validacija metode, osobito za komplikovaniju reziduu, može trajati i preko godinu dana. Ako imamo 18 grupa rezidua koje imaju u sebi još podsupstance doći ćemo do grupe od 70-tak rezidua koje se moraju testirati. Za to treba vremena i novaca", navodi Ćeremida.

Zbog nepostojanja akreditiranih laboratorija BiH gubi 500.000 KM

Što se tiče ispunjavanja standarda ISO 17025 većina laboratorija ih ima ili su u procesu njenog dobivanja. No, problem je i što Institut za akreditiranje BiH (BATA) koji izdaje akreditacije za laboratorije nije akreditiran u EU. Potpisivanje ugovora koji se tiču ovog pitanja očekuje se početkom sljedeće godine. "Ipak, čak i da je BATA akreditirana i izda akreditacije laboratorijima njihovi nalazi ne bi bili priznati sve dok oni ne validiraju laboratorijske metode", navodi naš sugovornik. Zbog svega toga, smatra da je jako bitno da se laboratorije fokusiraju na analitičke metode i validaciju kako bi se uradio minimum metoda koje su nam potrebne za četiri vrste proizvoda koje planiramo izvoziti kada Hrvatska uđe u EU, a to su mlijeko, med, konzumna jaja i perad.

Ono što je značajno i što predstavlja napredak je, navodi, i to što su laboratorije shvatile da nisu konkurencija jedni drugima, te da se svaka od njih mora specijalizirati za određene analitičke metode jer jedna laboratorija ne može raditi sve zbog potrebnog znanja, opreme, ljudstva i vremena. Još jedna interesantan aspekt ove priče je i da bi osposobljavanjem laboratorija za ispitivanje hrane u BiH ostalo do 500.000 KM. Naime, sada se sva testiranja hrane na rezidue rade u Hrvatskoj, Sloveniji ili Srbiji i sav taj novac ostaje laboratorijama ovih zemalja.

Pravilnici doneseni, čeka se njihovo odobravanje

O tome dokle se stiglo i što nam još treba uraditi oko usvajanja propisa iz tzv. higijenskog paketa iz Ured za veterinarstvo BiH navode da su do sada pripremljena dva pravilnika - Pravilnik o higijeni hrane životinjskog porijekla i Pravilnik o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi , koji su dobili pozitivna mišljenja nadležnih o usklađenosti. Sada se očekuje njihovo usvajanje od Vijeća ministara BiH.

"Zajedno sa propisima koje priprema Agencija za sigurnost hrane BiH u domaće zakonodavstvo će biti transponirani propisi tzv. "higijenskog paketa" i propisani potpuno isti zahtjevi za subjekte u poslovanju sa hranom u BiH sa propisima EU i Republike Hrvatske", kazao nam je Ljubomir Kalaba, direktor Ureda za veterinarstvo BiH.

Inače, termin higijenski paker se odnosi na set Uredbi EU koje daju osnovne smjernice u oblasti sigurnosti hrane i koje proizvođačima daju jedan okvir kako proizvoditi hranu sigurnu po zdravlje krajnjeg potrošača, a nadležnim tijelima u oblasti sigurnosti hrane instrukcije kako kontrolisati taj cijelokupni proces.

Ured je pripremio i Pravilnik o načinu odobravanja objekata koji se bave uzgojem živih životinja, proizvodnjom, preradom, obradom i skladištenjem proizvoda životinjskog podrijekla za izvoz na tržište EU, koji je pripremljen kao državni propis što znači da nije predmet usklađivanja sa propisima EU-a i koji omogućava osoblju Ureda za veterinarstvo BiH da vrši procjenu ispunjenosti uvjeta u objektima koji su zainteresovani za izvoz u EU. Ovo je, navode, bila ujedno i preporuka inspekcijske misije Europske komisije (Kancelarije za hranu i veterinarstvo – FVO), održane u periodu januar – februar 2012. godine. "Iako je Pravilnik dobio pozitivna mišljenja nadležnih organa entiteta u posljednjem razdoblju su vršena dodatna izvještavanja Europske komisije, koja je imala dodatna pitanja u pogledu ovog pravilnika", navodi Kalaba.

Kada je riječ o broju pravilnika koje je potrebno donijeti kako bi se domaća legislativa (u pogledu hrane i veterinarstva) harmonizirala sa legislativom EU, istaći da je to dugotrajni proces koji se stalno dopunjuje i mjenja zajedno sa promjenama same EU legislative, a koji će trajati do ulaska naše zemlje u EU.

No, kako bi se zadovoljio zakonski okvir potreban za ispunjavanje postavljenih uvjeta potrebno je donošenje još dva pravilnika i to Pravilnik o načinu odobravanja objekata koji se bave uzgojem živih životinja, proizvodnjom, preradom, obradom i skladištenjem proizvoda životinjskog podrijekla za izvoz na tržište Europske unije i Pravilnik o kontroli salmonele. Oni su, kako saznajemo, trenutno u fazi donošenja.

Međutim, Kalaba napominje da je primjena ovih pravilnika najbitniji dio ovog procesa. "Domaći proizvođači dobit će zeleno svijetlo za izvoz u EU tek kada propisi budu na odgovarajući način primjenjeni u praksi, a to je nadležnost entiteta i kantona", navodi naš sugovornik. O optužbama da je Ured jedan od krivaca što su se izvoznici našli u bezizlaznoj situaciji za eKapiju kaže da su oni na vrijeme slali inicijative za izradu pravilnika, ali s obzirom da je za donošenje istog potrebno dobiti pozitivno mišljenje oba entiteta taj proces se znao odužiti.

Na listi za audit 20 proizvodnih objekata

Kalaba navodi da će tek kada bude donesen Pravilnik o načinu odobravanja objekata koji se bave uzgojem živih životinja, proizvodnjom, preradom, obradom i skladištenjem proizvoda životinjskog porijekla za izvoz na tržište Europske unije, osoblje Ured za veterinarstvo BiH moći vršiti procjenu ispunjenosti uvjeta u objektima koji su zainteresovani za izvoz u EU, a konačnu ocijenu za izvoz će dati Inspekcijska misija Europske komisije (Ured za hranu i veterinarstvo –FVO).

Napominje da će informacija o nivou usklađenosti objekata koje izvoze u Republiku Hrvatsku sa standardima EU, moći će biti pripremljena tek nakon što se provede audit u tim objektima. "Za sada je upućen dopis nadležnim tijelima entiteta za pripremu plana audita svih objekata sa liste, a procjena je da će za provođenje audita u svim objektima biti potrebno oko dva mjeseca. Također, u planu je da informacije o stanju u pojedinim objektima budu dostavljane sukcesivno nakon provođenja audita u pojedinačnim objektima. Na listi je 20 objekata iz oba entiteta koji se bave proizvodnjom, mlijeka, proizvoda od mlijeka, mesa peradi, proizvoda od mesa peradi i konzumnih jaja", kažu za eKapiju iz Ureda za veterinarstvo.

Agencija za sigurnost hrane: Pravilnici usvojeni "uvjetno"

Što se tiče pravilnika koji je trebala uraditi Agencija za sigurnost hrane BiH, a koje se odnose na higijenski paket donesena su tri pravilnika i to Pravilnik o higijeni hrane, Pravilnik o službenim kontrolama u oblasti hrane i Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu. Sa preostala dva pravilnika koje je donio Ured za veterinarstvo BiH bi imala set propisa koji zahtjeva higijenski paket. Međutim, iz Agencije napominju da bi se propisi koje su pripremili što prije dostavili Vijeću ministara na donošenje, bilo je potrebno da ih odobri upravni odbor Agencije, koji se inače sastoji od tri predstavnika nadležnih institucija BiH, devet predstavnika nadležnih institucija entiteta i Brčko distrikta BiH, kao i tri člana koje na osnovu posebnih propisa imenuje Vijeće ministara BiH.

Nakon dužeg čekanja sjednica je održana 29.8.2012. Upravni odbor je, kako su nam kazali iz Agencije, "uvjetno" usvojio Pravilnik o higijeni hrane i Pravilnik o službenim kontrolama iz oblasti hrane koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja, sa tim da Agencija pribavi mišljenje entitetskih ministarstava zdravstva, ministarstava trgovine, entitetskih inspekcijskih organa i institucijama zdravstva i inspekcije Brčko distrikta te da bi se nakon toga oba pravilnika uputila Vijeću ministara. Institucijama je za dostavljanje mišljenja ostavljen rok od 15 dana. Pravilnici su 30.8.2012. godine upućeni traženim entitetskim institucijama.

Tu informaciju su nam potvrdili i iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

"Nadamo da će navedene entitetske institucije u traženom roku usuglasiti komentare kao i da će Upravni odbor što prije realizirati svoje obaveze po pitanju navedenih pravilnika kako bi Agencija mogla iste uputiti na konačno donošenje Vijeću ministara BiH", kažu za eKapiju iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

Usvajanje higijenskog paketa i njegova primjena do kraja godine, jedan je od bitnih faktora koji će omogućiti bh. izvoznicima izvoz proizvoda animalnog podrijetla na tržište Hrvatske i poslije dugo godina otvoreno jedno o najznačajnih tržišta za ove proizvode - ono Europske unije. Ukoliko se to pak, ne dogodi, gubitci koje će osjetiti izvoznici i sama država, bit će višemilijunski.

Piše: Danijela Kozina

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Građevina

Uskoro tender za rekonstrukciju zgrade Soda So u Tuzli, radovi će koštati više od 10 mil KM

Uručivanjem Glavnog projekta rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje zgrade Vlade Tuzlanskog kantona u Tuzli završena je još jedna od faza pripreme za obnovu i rekonstrukciju objekta poznatog kao zgrada "Soda-So". U narednom periodu preostaje raspisivanje tendera za izbor izvođača radova i konačno početak rekonstrukcije, saopštila je Vlada TK. Ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice Anela Ajšić je izrazila svoje

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.