Bh. gubitaši: Kakva je sudbina banjalučkog aerodroma?

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH produžila je dozvolu za rad Aerodromu Banjaluka. Rukovodstvo te zračne luke mora u roku od 15 dana da dostavi akcioni plan ispravljanja uočenih nepravilnosti u bezbjednosnim normama. No i dalje se postavlja pitanje daljeg poslovanja tog aerodroma kroz koji godišnje prođe tek nekoliko hiljada putnika, a građani putem entitetskog budžeta vještački održavaju njegovo postojanje.Trenutno najviše ga koriste političari, a dobro je i mjesto za upošljavanje stranačkih kadrova.

Nedostatak sredstva

Nakon nekoliko mjeseci neizvjesnosti Aerodrom Banjaluka uspio je dobiti produženje međunarodne licence za rad za još dvije godine, čime je, barem za sada, spriječeno zatvaranje te zračne luke. No i ta dozvola je dobijena uslovno jer se moraju izvršiti dodatne radnje da se aerodrom prilagodi međunarodnim bezbjednosnim standardima, kaže zamjenik generalnog direktora Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine Marinko Šimunović.

"I da do 1. 10 udovolje te zahtjeve koji su dostavljeni - koje će oni predočiti u narednih 15 dana, a u akcionom planu će biti stavljeni kao njihova obaveza da će uraditi", naveo je Šimunović.

Hroničan nedostatak sredstava na aerodromu koji već godinama finansijski kleca za ispunjenje uslova pokušava se nadomjestiti zahtjevom da se iz budžeta Republike Srpske, uz već postojeći grant od 900 hiljada maraka, obezbijedi i dodatnih 3,4 miliona maraka za potrebne radove. Entitetska vlada je obećala novce i rukovodilac banjalučkog aerodroma Davorin Mihić vjeruje da će biti ispoštovani zahtjevi Direkcije za civilno vazduhoplovstvo.

"Ja se iskreno nadam da će to do marta sljedeće godine biti sve završeno, ali kad tačno ne mogu vam ništa reći. Mi imamo sve pripremljeno, samo čekamo taj novac i radovi kreću i od vremenskih uslova zavisi kad će biti završeno", rekao je Mihić.

U opoziciji smatraju da milionska ulaganja u banjalučki aerodrom u posljednjih nekoliko godina nisu donijela ništa - osim gubitaka. Jedina aktivna linija je do Ciriha koju održava BH airlines. Do sada je propalo nekoliko poslova saradnje sa aviokompanijama u regionu.

"Danas niko iz Banjaluke ne koristi banjalučki aerodrom, osim, naravno, predsjednika Republike i određenih ljudi iz vrha vlasti koji koriste privatnu letjelicu RS-a za svoje letove. I svi koriste aerodrome u Zagrebu, u Beogradu i u Sarajevu, što je sramota i bruka vladajućih stranaka. Po meni bi logičnije bilo, ako je već takva situacija, da se traži alternativa – ili da se da aerodrom nekome u zakup ili da se pregovara s ozbiljnim low kost kompanijama i da se omogući da se uz jeftine ili niske takse taj aerodrom bude u funkciji", kaže poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Branislav Borenović.

Otvorenost za saradnju sa Tuzlom

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović tvrdi da su okolnosti te koje su odgovorne za neuspjeh dosadašnjeg poslovanja.​​

"Uz subvenciju koju smo imali nismo imali sreće da to opstane - vjerovatno i zbog globalne krize i krize kod nas i u okruženju", rekao je Čubrilović.

Ove godine navršava se i pet godina od najave gradnje aerodroma u Trebinju i na Sokocu. No, dalje od formiranja preduzeća koja iz budžeta uzimaju više od 300 hiljada maraka nije se odmaklo. Branislav Borenović kaže da i to dovoljno govori o ozbiljnosti ideje.

"I tada nisam vjerovao svojim očima i ušima, ali je zaista žalosno da se na toj priči istrajava i dalje. Evo i Hercegovci, kada god dođemo u Trebinje, sami se ismijavaju tom sedmom čudu koje se zove aerodrom u Trebinju", kaže Borenović.

"Nije, brate, status kvo, pa pitate me deset puta istu stvar. Nije status kvo, zna se, poznat je oko toga stav Vlade i traži se koncesionar. Ukoliko se nađe, ide se u taj projekat", rekao je ministar Nedeljko Čubrilović.

Osim banjalučkog, u Bosni i Hercegovini postoje još aerodromi u Sarajevu, Mostaru i Tuzli. Sarajevski ima i do nekoliko stotina hiljada putnika godišnje, mostarski doživljava pravo proljeće, jer je u prvoj polovini ove godine, zahvaljujući vjerskom turizmu i blizini Međugorja, kroz zračnu luku u dolini Neretve prošlo oko 40.000 putnika.

Sa aerodroma u Tuzli, slično kao na banjalučkom, ne postoji niti jedna zvanična linija. Direktor tuzlanskog aerodroma Enver Jukanović mišljenja je da bi zajednička ponuda sa Aerodromom Banjaluka pomogla oživljavanju ta dva aerodroma.

"Sudbina banjalučkog i tuzlanskog aerodroma je stvaranje nekih pretpostavki u srednjoj Bosni, odnosno u banjalučkom okruženju za turističke ponude, odnosno turističke atrakcije koje bi se mogle ponuditi inoturistima - i da zajedno sa domaćim putničkim potencijalom rade i Tuzla i Banjaluka sa niskobudžetnim prevoznicima", navodi Jukanović.

Davorin Mihić kaže da je otvoren za moguću saradnju sa tuzlanskim aerodromom. U međuvremenu je u pripremi i plan stalnih linija koje bi trebale početi u martu iduće godine.

"Naš plan predviđa otvaranje linije Banjaluka - Beč, na čemu već uveliko radimo. Konačni rezultati bi se trebali znati krajem godine. Ostatak saobraćaja bi se sveo na čarter liniju Cirih - Banjaluka, koju imamo i sada i održavaćemo je i dalje, i namjeravamo da pokušamo sa Beogradom ostvariti liniju Beograd - Banjaluka", kaže Mihić.

Dio stručne javnosti zagovara tezu da bi poslovanje svih aerodroma u BiH trebalo biti prepušteno većim dijelom tržištu, a ne kao do sada - da građani finansiraju gubitaše i preduzeća u kojima se zapošljavaju stranački kadrovi.