U čelinačkoj firmi "Mushroom" koja je prije 12 godina otvorila svoju otkupnu stanicu u Nevesinju, otkup gljiva i šumskih plodova je u punom jeku.
Od male otkupne stanice koja se bavila isključivo otkupom vremenom je prerasla u modernu radnu jedinicu koja se bavi preradom, pakovanjem i daljom finalizacijom proizvoda. Sa hladnjačom kapaciteta 2 tone dnevno i lagerom od 30 tona na dobrom je putu da izraste u regionalni centar za Istočnu Hercegovinu.
"Za kilogram najkvalitetnijeg vrgnja otkupna cijena je 7 KM dok je cijena kilograma šumskih jagoda 6 maraka i one su tržišne. Za sada otkupljujemo gljive i šumsko voće, a u planu je i otkup ljekovitog bilja. Svi naši proizvodi idu za izvoz i imaju zagarantovano tržište", rekao je rukovodilac otkupne stanice Goran Papić.
Mnogobrojne netaknute šume, plodno poljoprivredno zemljište, brojni izvori vode, ubrajaju BiH među pet najbogatijih zemalja Evrope u pogledu različitosti vrsta gljiva. Na teritoriji BiH uspijeva oko 500 endemskih vrsta,a u šumskim eko sistemima BiH moguće je pronaći oko 74 procenta od ukupnog broja vrsta gljiva koje se nalaze na Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih resursa(IUCN ).
"Od sakupljanja ljekovitog bilja, gljiva i šumskog voća može lijepo da se živi. Bilja u prirodi ima u izobilju tokom cijele godine, tako da posla uvijek ima i samo treba znati da li se uzima korjen, list ili cvijet i u kom godišnjem periodu, ovdje ima jako puno toga koje otkupne stanice uopšte ne otkupljuju, tako da dosta toga nemamo gdje predati", rekao je jedan predavač sakupljenih šumskih plodova.
Inače, planine i šume oko Nevesinja bogate su šumskim plodovima i ljekovitim biljem: koprivom, majčinom dušicom, kantarionom, cvijetom gloga i zove, divljom mentom, crnom lipom, lincurom, a od šumskog voća najprisutnija je malina, kupina i šumska jagoda. Međutim, samo rijetki koriste dar prirode, iako je to dobra prilika za zaradu i popunu skromnih kućnih budžeta.
Procjena je da se broj firmi koje se bave otkupom i preradom šumskih plodova, ljekovitog bilja i gljiva u BiH kreće od 250 do 300. Uglavnom se tu radi o porodičnim firmama koje zapošljavaju manji broj radnika i koje imaju vlastiste sakupljače.Naravno mogućnosti uzgoja, sakupljanja i prerade ljekovitog bilja i šumskih plodova su mnogo veće i ohrabruje činjenica da je u porastu broj preduzeća u BiH koja se bave uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja, na svojim vlastitim farmama ili u saradnji sa kooperantima.