Izvor: eKapija | Srijeda, 04.07.2012.| 09:17
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Slobodan Stanarević, direktor Instituta za građevinarstvo - Građevincima treba podrška države

(Foto: b)

Direktor Instituta za građevinarstvo Slobodan Stanarević govori za Dom.info o uspjehu koji je tokom 15 godina ova firma ostvarila, ali i preprekama koje ga sprečavaju da izađe van granica Republike Srpske, kao i o stanju u građevinskom sektoru.

Institut za građevinarstvo je prije 15 godina počeo vrlo skromno, ali vremenom je izrastao u respektabilnu građevinsku kuću.

- IG je počeo da radi sa četiri radnika, četiri računara i jednim autom. Danas imamo 94 radnika, poslovnice u Banjaluci, Trebinju, Doboju i Bijeljini, sve licence potrebne za rad i sve softvere dostupne na ovom tržištu. Što se tiče starosne strukture, mi smo mlada firma, prosjek godina je oko 30. Od 94 radnika imamo oko 70 inženjera raznih struka. Važan segment u radu IG-a jeste zapošljavanje domaćih stručnjaka, koji, osim radnog iskustva, u IG-u imaju priliku da nadgrade svoje znanje kroz razne seminare, kongrese, sajmove i radionice kojima stimulišemo znanje.

IG je radio na 30-40 odsto projekata adaptacije puteva u RS, nadzor nad istim, saobraćajne studije, klizišta, tehnički prijem autoputa Banjaluka - Gradiška, radimo na prostornom planu Banjaluke za narednih 20 godina. Što se tiče energetike, radimo preglede, ispitivanja i studije izvodljivosti hidroelektrana, a kada je riječ o ekologiji radimo ekološke studije. Sada smo radili za Svjetsku banku sve projekte deponija Banjaluka, Prijedor, Zvornik i Trebinje, pratimo nivo zagađenosti za Banjaluku i dr.

Da li domaćem građevinskom sektoru predviđate oporavak?

- Građevinski sektor u RS je veoma nezaštićen. Gradnja stagnira i nalazi se u vrlo lošem stanju. Naš problem je što ovdje dolaze firme iz regije i inostranstva i pokupe sve poslove, a nama eventualno ostaju mrvice, angažujući nas kao podizvođače. Čak ni udruženi građevinari ne mogu dobiti posao. Tenderski uslovi su takvi da se domaće firme u startu eliminišu, posebno od strane elektroprivrede. Naravno, iako stranci dolaze ovdje, ne postoji mogućnost da neko od nas dobije posao u inostranstvu.

Međutim, čak i bez prijeko potrebne podrške, mi smo ispred države što se tiče struke. Ulažući u znanje i edukaciju stvorili smo respektabilan broj stručnjaka. Mislim da bi veća pažnja morala da se obrati na domaće stručnjake koji bi se bavili istraživanjem i naučnim radom.

Da li taj naučni rad može lansirati građevinski sektor van granica BiH?

- Moguće je, ali sa znatno većim ulaganjima od ovih koja se trenutno izdvajaju za isti. Ali, ulaganja u nauku su nam potrebna da prvenstveno napravimo pomake kod nas, pa tek onda u svijetu.

Recimo, jedan kolega iz Modriče je sa veoma malim ulaganjima uradio istraživački rad o uklanjanju gudrona u Rafineriji ulja u Modriči. Gudron je otpad koji se ne može prerađivati i koji se uklanja posebnim sistemima. Ovakav projekat treba podržati, odnosno natjerati Ruse da ga primijene i uklone taj otpad sa naše zemlje.

Najveća boljka građevinara je nelikvidnost. Da li je isti slučaj kod vas?

Naravno, imamo čak problema s naplatom od države. Sa druge strane, građevinari su obavezni da redovno plaćaju poreze da bi mogli izaći na tender, tako da dolazimo u situaciju da posežemo za revolving kreditom kako bismo sve obaveze isplatili na vrijeme. Da bismo prestali da se vrtimo u tom začaranom krugu, mislim da bi bilo najlogičnije da se pri plaćanju usluga odbija PDV. Inače, bojim se da ćemo se pretvoriti u zemlju kompenzacije ako nastavimo ovakvim tempom.

U posljednje vrijeme kod nas se dosta priča o očuvanju okoline, ekološkoj osviještenosti, energetski efikasnoj gradnji... Koliko je realno očekivati da se takvi projekti realizuju?

- Naš narod je zapravo ekološki osviješten, iako, naravno, ima dosta prostora za doradu. Ali, mislim da nemamo velikih ekoloških problema s obzirom na to da nemamo najvećeg zagađivača - razvijenu privredu. Sve dok je tako, nemamo velikih razloga za brigu.

Što se tiče energetski efikasne gradnje, mislim da bi ona mogla, a i trebalo bi da oživi. Ali, nerealno je očekivati da neko danas u toku gradnje izdvoji znatno više novca koji bi mu se vratio tek za nekoliko godina. Eventualno, mislim da bi se u veće i državne objekte moglo uvoditi više segmenata ovakve gradnje.

IG je radio jedan sjajan projekat, koji, nažalost, neće zaživjeti. Radi se o poslovnoj zgradi hidroelektrane na Drini u Višegradu, koja je po projektu zadovoljila sve standarde i imala efikasnost ispod evropskog minimuma, nije bilo nikakvog rasipanja energije. Međutim, kao što sam rekao, nećemo vidjeti realizaciju ovog projekta, jer je objekat izmješten na drugu lokaciju.

Kako vidite budućnost IG-a?

- Što se tiče RS došli smo do vrha, a sada ovdje treba i da se održimo. Moja želja i ambicija je da u roku od 10 godina budemo među prvih pet u regionu. Ali, to se može desiti jedino ako država stane iza nas, pritom to ne mora biti IG, nego bilo koja građevinska firma.

Naš aktuelni plan jeste otvaranje kancelarije u Skoplju, gdje se ukazala potreba za ovim profilom firme.

(izvor: dom.info)

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.