NavMenu

Niče još jedna solarna elektrana: Prozor novi energetski 'hot spot'

Izvor: eKapija Utorak, 26.06.2012. 13:40
Komentari
Podeli

Iskorištavanje solarne energije je kod nas tek u začetku iako smo zemlja sa velikim brojem sunčanih dana. Ivo Kudić, vlasnik firme "Solik" iz Prozora, jedan je među prvima koji se odlučilo ulagati u izgradnju solarnih elektrana. Upravo je u tijeku izgradnja solarne fotonaponske elektrane "Prozor" koja bi u probni pogon trebala ići do kraja ove godine. O samom procesu izgradnje i problemima sa kojima se susretao kazao je nešto više za naš portal.

"Zahtjev za urbanističku suglasnost je prvi dokument koji je potreban za izgradnju solarne elektrane i njega sam zatražio u devetom mjesecu 2011.godine. Trenutno sam u fazi dobivanja energetske suglasnosti od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Obavio sam konsultacije u FERK-u prije podnošenja zahtjeva za prethodnu dozvolu za izgradnju elektroenergetskog objekta. Moram napomenuti da je energetska suglasnost ključni dokument koji garantira sklapanje ugovora za prodaju električne energije po garantiranoj cijeni", navodi Kudić.

Projekat planira završiti do kraja listopada/oktobra mjeseca 2012. godine, što je nešto više od jedne godine, od početne do završne faze projekta. Smatra da to nije dugo razdoblje za realizaciju investicije.

O tome kada će elektrana biti puštena u rad kaže da će to ipak ovisiti od dobijanja preostalih dozvola. Prema sadašnjem planu krajnji rok za puštanje u probni pogon bi bio početkom studenog/novembra ove godine.

Inače, ova solarna fotonaponska elektrana se nalazi u bližoj okolici Prozoru, a projektirana snaga će biti 149 kWp. Procjenjena vrijednost ulaganja u u ovu elektranu iznosi oko 700 000 KM, bez PDV-a. "Ekonomska financijska analiza ulaganja je rađena sa specijalno razvijenim programom za solarne elektrane. Rezultati analize kod ulaganja vlastitim sredstvima su pokazali da je povrat sredstava otprilike za šest godina", kaže Kudić za eKapiju.

Otkup struje osiguran

Otkup električne energije, po garantiranim cijenama, osigurava se sklapanjem ugovora (kao privigelirani proizvođač) sa operaterom za obnovljive izvore energije na period od 12 godina. Nakon isteka tog razdoblja struja se više ne prodaje po garantiranim cijenama nego se prodaje po tržišnoj cijeni. Eksploatacija postrojenja je predviđena u periodu od 25 godina.

Kudić napominje da se sva električna energija ne mora prodavati. Dio se može trošiti i za vlastite potrebe. "Naravno, to ovisi o investitoru odnosno o koncepciji projekta. SFE Prozor je projektirana da svu električnu energiju koju proizvede plasira u mrežu. U tu svrhu postoji brojilo koje registrira proizvedenu energiju", ističe on.

Za vlastitu potrošnju elektrana preuzima električnu energiju iz mreže preko brojila koje registrira potrošenu električnu energiju. U ovom slučaju se proizvedena energija ne troši za vlastitu potrošnju.

Zakon je predvidio, navodi, i jednu i drugu mogućnost s tim da se moraju poštivati pravilnici o priključku mrežnih operatora a to su u ovom trenutku u Federaciji - Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZ HB Mostar.

Financiranje projekata još nije prepoznato od banaka

O tome koliko banke sa kreditiranjem prate ove nove trendove kaže da je tijekom prošle godine , u početnoj fazi projekta ostvario kontakte sa pojedinim bankama u BiH. "Moram priznati da sam bio iznenađen nepoznavanjem oblasti obnovljivih izvora energije od strane stručnih ljudi pojedinih banaka. Financiranje projekata obnovljive energije, u koju spada i solarna energija, se u svijetu smatra jedno od sigurnijih srednjoročnih investiranja", kaže on.

Sada je situacija malo drugačija. Prije mjesec dana bio je, priča nam, na razgovorima u dvije banke i postoji mogućnost za financiranje ovakve vrste projekta, uz uvjete koje za osiguranje kredita zatraži banka i uz kamate, koje su komercijalne i kreću se oko 7%. Nije, kaže nam, upoznat da postoje neki drugi izvori financiranja koji bi sadržavali određeni dio grant sredstava ili subvencioniranje kamata.

Zakonska regulativa kamen spoticanja

Oblast obnovljivih izvora u Federacije je trenutno pokrivena Uredbom o obnovljim izvorima energije i kogeneracije po kojoj se sada odobrava dokumentacija za ove projekte. Nakon što je Zakon o obnovljim izvorima energije i kogeneracije prošao javne rasprave u formi nacrta, bilo bi potrebno ubrzati proceduru za njegovo donošenje. Donošenjem toga zakona, kao i pratećih pravilnika otkloniti će se, smatra, problemi koji usporavaju potencijalne investitore.

"Također neusaglašenost pojedinih zakona kao i loša zakonska rješenja stvaraju probleme potencijalnim investitorima. Navest ću jedan primjer. Uredbom o obnovljivim izvorima energije i kogeneracije je omogućeno da energetsku suglasnost može dobiti i fizičko lice. No, međutim drugi zakon kaže da bi se neko bavio prodajom električne energije mora biti registriran za navedenu djelatnost, odnosno mora biti pravno lice. To znači da je ideja o malim elektranama manje snage, npr. do 10 kW, koje bi gradili građani na svojim objektima kao fizička lica neostvariva", kaže naš sugovornik. Zbog svega toga kaže, iskreno se nada da će se sva loša zakonska rješenja ispraviti i pojednostaviti procedure za dobijanje dokumentacije za gradnju.

Od čega se sastoji solarna elektrana?

Solarna elektana se sastoji od solarnih fotonaponskih modula koji sunčevo zračenje pretvaraju u električnu energiju. Solarni moduli mogu biti ugrađeni na objektima odnosno na slobodnim površinama. Ugrađuju se na metalne konstrukcije. Određeni broj solarnih modula se međusobno spaja u nizove kabelima. Nakon postizanja određenih električnih vrijednosti struje i napona koje definira broj modula, niz se spaja sa inverterima koji istosmjernu struju pretvaraju u izmjeničnu i ona se preko brojila isporučuje u mrežu.

Danijela Kozina

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.