Izvoz meda, jaja i pilećeg mesa iz BiH još neizvjestan

Iako je režim slobodne trgovine regulisan u okviru Cefta 2006 i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, izvoznici u BiH godinama nailaze na brojne netarifne barijere, tehničke i administrtivne prirode, koje onemogućavaju izvoz, rečeno je danas u Vanjskotrgovinoj komori BiH.

Ekonomski analitičar STK BiH Duljko Hasić objasnio je da su najčešće barijere slobodnoj trgovini u regionu i izvozu proizvoda iz BiH komplikovana procedura kod protoka roba i uska grla u graničnim prelazima, nedostatak međunarodno priznatih akreditovanih tijela za ocjenu usklađenosti i neuređen sistem ovlaštenja, nepriznavanje certifikata o kvalitetu, nedostatak adekvatne infrastrukture, te korupcija i krijumčarenje.

On je istakao da BiH, ipak, mnoge proizvode odavno uspješno izvozi u EU, ali da je najveći dio prehrambenih proizvoda, posebno onih animalnog porijekla, potrebno još mnogo rada nadležnih institucija na izgradnji jedinstvenog i funkcionalnog sistema koji bi EU prihvatila kao pouzdan i siguran.

"Do sada smo ispunili uslove za izvoz ribe, u neizvjesnom smo procesu ispunjavanju uslova za izvoz meda, jaja i pilećeg mesa i prerađevina, dok će za ostale proizvode animalnog porijekla trebati još više vremena", istakao je Hasić.

Naveo je da je za razliku od neželjenih, ali često razumljivih prepreka Europske unije, barijere od strane Hrvatske i Srbije ne samo da su najvećim dijelom potpuno neopravdane već predstavljaju i otvoreno kršenje odredbi CEFTA 2006 i principa slobodne trgovine.

"Hrvatska u većoj mjeri koristi tehničke barijere, zloupotrebljavajući svoj viši stepen usklađenosti s Europskom unijom, dok u Srbiji dominiraju administrativne barijere, ali zajednički rezultat je otežavanje ili potpuno onemogućavanje plasmana naših proizvoda. Ove su barijere najjače u onim oblastima gdje smo i najkonkurentniji njihovim proizvođačima, prije svega agroindustrijskom sektoru", istakao je Hasić.

Među najčešćim barijerama ističu se prekomjerna zadržavanja robe na graničnim prelazima, nepriznavanje nalaza, izvještaja i certifikata o ispravnosti i kvalitetu proizvoda iz BiH i upućivanje uzoraka svakog pakovanja robe na dugotrajne i preskupe kontrole.

Takođe, rekao je Hasić, nameću se i diskriminiraju obaveze u izgledu i sadržaju deklaracija i svjesno se i sistemski na sve načine otežava plasman proizvoda BiH.

"Postojanje pomenutih barijera jedan je od osnovnih uzroka dugogodišnjeg enormnog deficita u spoljnotrgovinskoj razmjeni, pogotovo sa susjednim zemljama i drugim članicama CEFTA 2006. Broj proizvoda koji se u ovakvim uslovima mogu konkurentno izvoziti na ova tržišta je vrlo ograničen te se veliki broj potencijalnih izvoznika destimuliše", objasnio je on.

Hasić je pojasnio da se time stvara iskrivljena slika konkurentnosti u regionu i umanjuje realni potencijal privrede koja, u ravnopravnim uslovima, može ponuditi mnogo kvalitetnije i konkurentnije proizvode od trenutno dominirajućih na bh. i susjednim tržištima.

Igor Gavran, projekt menadžer u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, na današnjoj konferenciji je istaknuo da struktura vanjskotrgovinske razmjene najviše govori o tome koliko je naša ekonomija ovisna o svega nekoliko proizvoda i sektora.

Promjenu zabilježenu u prvom kvartalu ove godine, pada izvoza od 9,39 posto, po njegovim riječima, generiralo je svega nekoliko proizvoda koji određuju ukupno stanje privrede BiH.

"Ukupan pad izvoza u tom periodu je bio 189 miliona KM, međutim od toga gotovo cjelokupan iznos odnosi se na pad izvoza električne energije za 85 posto i pad vrijednosti izvoza koksa i polukoksa za 75 posto", istakao je Gavran.

Dodao je da samo iva dva proizvoda čine iznos još veći od ukupnog pada, a uz dodatno povećanje uvoza električne energije dolazi se do tako negativnog rezultata.

Istakao je da se problem makroekonomske nestabilnosti ne može riješiti putem izvoza dvaju energetskih proizvoda.

Kada je riječ o uvozu prisutan je određeni pad, prije svega zbog situacije u februaru kada je došlo do pogoršanja transporta, komunikacija i nemogućnosti fizičkog plasmana robe u mjeri kakva je bila ranije. Dodao je da izvjesno da će se do kraja godine ove vrijednosti uvoza i dalje povećavati.