Izvor: eKapija | Četvrtak, 26.04.2012.| 13:58
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Makroekonomske analize: 2012. godina na nivou stagnirajućeg realnog ekonomskog rasta

Usporavanje pozitivnog momentuma i ekonomske turbulencije u euro-zoni koje su obilježile kraj 2011. godine značajno su potresle tržišta Jugoistočne Evrope koja se u velikoj mjeri oslanjaju na razvijene zemlje Zapadne Evrope. Naime, euro-zona je u posljednjem kvartalu prethodne godine zabilježila pad od 0,3 posto qoq što je prva negativna stopa ekonomskog rasta još od drugog kvartala 2009., te konačna potvrda novog recesijskog vala koji očekuje većinu zemalja euro-zone u prvoj polovini 2012. godine, uključujući i Njemačku kao najveću evropsku ekonomiju.

U tom kontekstu treba posmatrati i ekonomska kretanja, kako u regionu tako i u Bosni i Hercegovini, tokom posljednjeg kvartala 2011. godine, imajući u vidu da sve ključne poluge blagog ekonomskog rasta BiH u periodu 2010-2011. predstavljaju područja izložena negativnom utjecaju evropske ekonomske i finansijske krize. Stoga je pritisak na najznačajnije ekonomske pokretače, prije svega na izvoz, industrijsku proizvodnju te bankarski sektor, sa posljednjim mjesecima prethodne godine u potpunosti bio očekivan i uzet u obzir prilikom naše procjene ukupnog ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine za 2011. godinu.

U skladu sa tim, iako se zvanična objava bruto društvenog proizvoda za 2011. godinu od strane Agencije za statistiku BiH očekuje tek u drugoj polovini 2012. godine, do sada objavljeni makroekonomski indikatori sa krajem prošle godine korišteni za procjenu BDP-a, potpuno su u skladu sa prognozama odjela Analiza i istraživanja Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina, usljed čega očekujemo objavu realnog ekonomskog rasta BiH od 1,9 posto yoy. Zvanični podaci pokazuju da je rast industrijske proizvodnje u 2011. godini iznosio 5,6 posto na godišnjem nivou, a pozitivan doprinos ukupnom porastu došao je od sve tri industrijske grane, čime je industrija kao najveća proizvodna kategorija u strukturi BDP-a (18 posto BDP-a) ostala najsvjetlija tačka cjelokupne bh. ekonomije.

Snažan momentum industrijske proizvodnje u 2011. godini postignut je prije svega zahvaljujući rastu „Prerađivačke industrije“ (+5,0 posto yoy) što je s druge strane rezultat jačanja inozemne potražnje za bh. proizvodima. U skladu sa navedenim, rast izvoza u oblasti „Baznih metala“, „Mineralnih proizvoda“ te „Mašina, mehaničkih i električnih uređaja“ a koji zajedno čine 50 posto ukupnog izvoza, najviše su doprinijeli da BiH ostvari rekordnu vrijednost izvezene robe od 8,22 milijarde KM bilježeći porast od 15,9 posto yoy.

Bankarski sektor BiH također je bio jedan od ključnih pokretača pozitivnog ekonomskog momentuma u prethodnoj godini, stimulišući i podržavajući privredni rast kroz snažniju kreditnu aktivnost prije svega prema korporativnom sektoru. Ipak, usljed usporavanja realnog privrednog rasta u posljednjem kvartalu 2011. godine, kreditna aktivnost bh. bankarskog sektora je također na kraju perioda zabilježila nešto niže vrijednosti te je u konačnici rast ukupnih kredita iznosio 5,3 posto yoy, dok je rast kreditnih plasmana prema javnim i privatnim preduzećima od 2,8 posto yoy zabilježen na kraju godine, značajno niži od prosječne stope rasta od 7,5 posto yoy tokom prva tri kvartala 2011. godine.


S druge strane, rast proizvodnje i izvoza bio je nedovoljan za rješavanje ključnih unutrašnjih slabosti bh. ekonomije, prije svega visoke stope nezaposlenosti i kontinuiranog slabljenja životnog standarda građana. Iako brojni makroekonomski indikatori, najprije rast uvoza i trgovine na malo, ukazuju na to da će domaća potrošnja u 2011. godini konačno zabilježiti pomak u pozitivnom smjeru, očigledno je da će procijenjeni rast od 3 posto yoy biti primarno rezultat niskog polazišta nakon dvogodišnje recesije, a ne snažnije kupovne moći građana. Na koncu, oficijelna stopa nezaposlenosti u BiH se sa 43,1 posto u januaru 2011. do kraja godine povećala na čak 43,8 posto, dok je prosječan rast neto plata iznosio svega 2,2 posto na godišnjem nivou. Uzimajući u obzir prosječnu godišnju inflaciju od 3,7 posto i činjenicu da je stopa rasta cijena tokom cijelog perioda bila znatno viša od realnog rasta neto plata, evidentno je da je privatna potrošnja u velikoj mjeri stimulisana rastom kreditne aktivnosti banaka prema sektoru stanovništva koji je sa krajem godine dosegao stopu od 6,0 posto yoy te snažnijim prilivom doznaka iz inozemstva (2,5 posto yoy).


Generalno govoreći, pozitivna ekonomska kretanja u 2011. godini bila su u najvećoj mjeri rezultat snažnijeg međunarodnog okruženja, što se osim na izvoz i industriju odrazilo i na pozitivne pomake u ostalim cikličnim djelatnostima poput turizma, ugostiteljstva, transporta te građevinarstva koje je također, prvi put nakon 2008. dalo pozitivan doprinos realnom rastu BDP-a. S druge strane, usljed političke krize na državnom nivou, reforme u domaćoj ekonomiji kao ključni preduslov za snažniji priliv inostranih investicija su potpuno izostale.

Direktne strane investicije su u 2011. godini zabilježile rast na i dalje minimalnih 2,4 posto BDP-a što je nedovoljno za snažniji podstrek privrednoj aktivnosti ili za značajnije smanjenje nezaposlenosti. Nepostojanje državne vlasti također je značajno odgodilo ili u potpunosti blokiralo kreditne linije svih važnijih međunarodnih kreditnih institucija (MMF, Svjetska banka), čime je u velikoj mjeri propuštena prilika za bržu realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, dok je stavljen dodatni pritisak na fiskalnu stabilnost, prije svega entitetskih budžeta. Usljed svega navedeg, ekonomija Bosne i Hercegovine je ušla u 2012. godinu u potpunosti prepuštena izazovima i neizvjesnostima novog vala krize u euro-zoni.

Tako je početak 2012. godine obilježen dodatnim usporavanjem ekonomske aktivnosti u euro-zoni potvrđujući da je evropska ekonomija ponovo skliznula u recesiju. Naime, kompozitni PMI indikator za euro-zonu koji ukazuje na kretanje BDP-a pao je na tromjesečni minimum od 49,1 u martu 2012. za proizvodni i uslužni sektor, a sve vrijednosti ispod granice od 50 ukazuju na područje recesijskih kretanja ekonomije. Nadalje, industrijska proizvodnja u februaru 2012. godine smanjena je za 1,8 posto na godišnjoj osnovi, dok je stopa nezaposlenosti u istom mjesecu dosegla rekordnu visinu od 10,8 posto.

Kao što smo predviđali, prvi negativni efekti novog vala evropske finansijske krize na ekonomiju BiH osjetili su se već u posljednjim mjesecima 2011. godine, kroz niže vrijednosti izvoza, industrijske proizvodnje i kreditne aktivnosti bh. banaka, dok je prvi kvartal 2012. godine definitivno vratio Bosnu i Hercegovinu na negativno područje nakon dvije godine blagog ekonomskog oporavka. Recesijska kretanja na svim ključnim izvoznim tržištima regiona i euro-zone prekinuli su 25-mjesečni pozitivan trend rasta izvoza roba koji je u prva dva mjeseca 2012. godine zabilježio drastičan pad od čak 15 posto yoy. I kao što su u periodu 2010 - 2011 bili ključni pokretači rasta, tako su u prvim mjesecima ove godine „Mineralni proizvodi“ i „Bazni metali“ najviše doprinijeli padu izvoza. Smanjena potražnja za industrijskim proizvodima snažno se odrazila na obim prerađivačke industrije koja je u istom periodu zabilježila pad od 12,3% yoy dok su sektori

„Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom“ i „Vađenje ruda i kamena“ također zabilježili pad na godišnjoj osnovi od 7,4 posto i 1,7 posto, respektivno. Posljedično, obim ukupne industrijske proizvodnje manji je za 9,9 posto u prva dva mjeseca 2012. godine u odnosu na isti period prethodne godine dok ostali dostupni makroekonomski podaci također upućuju na kritične znake pada ekonomije u BiH, te su se na recesijskom udaru našli i sektori građevinarstva, poljoprivrede i trgovine na malo. Pad vrijednosti uvoza tokom prva dva mjeseca 2012. godine od 6,5 posto yoy jasno ukazuje da BiH već bilježi i smanjenje domaće potrošnje koja predstavlja 75 posto ukupnog BDP-a te da je pad privredne aktivnosti neminovan. Iako Agencija za statistiku BiH ne objavljuje kvartalne izvještaje obračuna BDP-a, evidentno je da bi ukupna ekonomija u BiH u prvom kvartalu 2012. godine zabilježila pad kako na godišnjoj tako i na kvartalnoj osnovi.
Ono što je u značajnoj mjeri obilježilo prvi kvartal ove godine je definitivni rasplet političke krize na državnom nivou i konačno formiranje Vijeća ministara BiH, 16 mjeseci nakon održanih predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Nakon zvaničnog imenovanja Vijeća ministara BiH u februaru 2012. uslijedilo je usvajanje dva krucijalna zakona za napredak BiH ka evropskim integracijama - Zakon o popisu stanovništva i Zakon o državnoj pomoći, čime je na određeni način prekinuta politička letargija u BiH i unesena doza optimizma u prevazilaženju višemjesečne političke neizvjesnosti.

Ipak, bh. politički lideri nisu uspjeli postići kompromis oko načina provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić – Finci“ te konačno poslati jasan znak opredijeljenosti BiH ka pristupanju Evropskim integracijama, čime je i dalje onemogućeno podnošenje kredibilne kandidature za članstvo u EU.

Ono što ipak najviše zabrinjava jeste saga oko usvajanja budžeta državnih institucija za 2012. godinu, imajući u vidu da naša zemlja već šest uzastopnih kvartala funkcioniše na principu privremenog finansiranja, šaljući vrlo negativan signal neizvjesnosti i rizika međunarodnim finansijskim institucijama i investitorima. Iako su usvajanjem Globalnog fiskalnog okvira za period 2012 – 2014. godina stvoreni svi uslovi za kreiranje ovogodišnjeg budžeta, politička previranja su još jednom došla u prvi plan, a budžet za ovu godinu je još uvijek u fazi usvajanja čime je onemogućeno normalno funkcionisanje institucija BiH kao i pokretanje pregovora sa relevantim međunarodnim kreditnim institucijama, prije svega Međunarodnim monetarnim fondom. Saga oko usvajanja prvo državnog budžeta za 2011., a zatim i 2012. godinu, dovela je i do neočekivanog smanjenja kreditnog rejtinga od strane vodeće svjetske kreditne rejting agencije Moody`s, sa B2 na B3, čime je BiH stavljena samo na korak od kreditnog nivoa C – visoko špekulativnog nivoa, u kojem se od evropskih zemalja nalazi samo Grčka.

Posljedice sniženog kreditnog rejtinga BiH i kašnjenje u podnošenju aplikacije za članstvo u EU, predstavljat će dodatni negativni pritisak na bh. ekonomiju, kroz slabiji priliv direktnih stranih investicija i skuplje izvore finansiranja.

Naš fokus u prvom kvartalu 2012., osim na kretanjima finansijske i dužničke krize u euro-zoni te njenom utjecaju na bh. realnu ekonomiju, također je bio i na pokazateljima fiskalne stabilnosti koja je pod pritiskom, imajući u vidu očekivani manji priliv budžetskih prihoda usljed slabije ekonomske aktivnosti, s jedne strane, popraćene nedovoljnim restruktuiranjem i smanjenjem fiskalnih rashoda te planiranim višemilionskim deficitima s druge strane, kako u FBiH tako i u RS. Naime, iako je Fiskalni savjet BiH donio odluku o pokretanju inicijativa prema MMF-u za redefinisanje i početak pregovora o novom aranžmanu, očekujemo da će proces pregovora i neophodne reforme koje će MMF očekivati biti veoma zahtjevne, usljed čega ne očekujemo da prve tranše Stand-by aranžmana budu povučene prije početka naredne fiskalne godine. Pokrivanje budžetskog deficita u najvećoj mjeri zavisit će od izdavanja dužničkih vrijednosnih papira, te su u skladu s tim tokom prvog kvartala 2012. godine obavljene dvije nove aukcije trezorskih zapisa u FBiH i jedna aukcija u RS.

U drugom kvartalu 2012. godine također očekujemo i prvu emisiju dugoročnih obveznica FBiH, čija će uspješnost u velikoj mjeri definisati daljnju fiskalnu politiku u ovoj godini.

Imajući u vidu sve navedeno, ekonomska kretanja u drugom kvartalu 2012. godine će u velikoj mjeri obilježiti uglavnom negativni trendovi, s obzirom na to da očekujemo nastavak recesijskih kretanja u EU, što će pratiti pad vanjske trgovine, industrijske proizvodnje, direktnih stranih investicija te doznaka iz inostranstva u BiH. S druge strane, domaće slabosti koje proizlaze iz fiskalne opterećenosti i nedostatka ozbiljnog pristupa rješavanju problema te iznimno visoke stope nezaposlenosti će dodatno staviti pritisak na bh. ekonomiju. Naime, sada već izvjesni novi pregovori sa MMF-om zasigurno će dovesti do nove konsolidacije rashoda i smanjivanja javne potrošnje, dok će pogoršanje uslova na tržištu rada i dalje stavljati pod pristisak domaću potrošnju. Na kraju, procjena realnog ekonomskog rasta za cijelu 2012. godinu ostala je nepromijenjena, imajući u vidu očekivana negativna kretanja u prvoj polovini godine, dok prve naznake ekonomskog oporavka očekujemo tokom posljednja dva kvartala kroz ponovni rast izvoza i industrijske proizvodnje koji neće biti dovoljno snažni da cjelokupni realni ekonomski rast dovedu u pozitivan teritorij. Naša prognoza za 2012. godinu ostaje na nivou stagnirajućeg realnog ekonomskog rasta od 0 posto yoy sa potencijalnim negativnim izgledima koji će zavisiti od daljnjih ekonomskih kretanja u euro-zoni i eventualnog nivoa fiskalne konsolidacije koji bi se mogao desiti sa početkom pregovora sa MMF-om.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.