Još nema zahtjeva za prodaju "Staklene banke"

Hoće ili i kada zgrada u vlasništvu Gospodarske banke poznatija kao "Staklena banka" ići na prodaju, još uvijek je nepoznato.

Sada kad su Španjolski trg i gradska vijećnica obnovljeni, bilo bi poželjno da se i ovaj objekt obnovi kako ne bi "iskakao kao strašilo" iz središnjeg dijela grada.

Kad će točno objekt ići na prodaju, pokušali smo doznati od federalne Agencije za bankarstvo, no direktor Zlatko Barš nam je kazao kako zahtjev za davanjem suglasnosti da objekt ide na prodaju još nije došao u ovu instituciju, piše Dnevni list.

"Likvidacijski upravitelj objekta, koliko je meni poznato, još nije poslao zahtjev, no kad isti dođe, ako su se stekli svi uvjeti, nema razloga da se suglasnost ne odobri kako bi objekt mogao na prodaju", kazao je Barš.

Podsjetio je kako je, da bi zgrada išla na prodaju, potrebno prikupiti svu dokumentaciju, odnosno vlasništvo nad objektom treba biti uknjiženo u zemljišno-knjižni ured, što u ranijem postupku prodaje koji je bio poništen nije bio slučaj.

"Likvidacijski upravitelj je već objekt i ranije podavao, no zbog nedostataka dokumentacije, poništena je prodaja kako bi se zaštitila cijena. Kad objekt nema kompletnu dokumentaciju, vrijednost je sigurno manja", kazao je Barš ističući kako je Agencija za bankarstvo suglasnost za prodaju i ranije davala, tako da ni sad nema prepreka da se ista ne izda.

Likvidacijski upravitelj Senad Kazazić ranije je za naš list kazao kako postoje potencijalni kupci i veliki interes brojnih investitora, posebice kad su u pitanju financijske institucije.
Što će se graditi i kako, ovisi o samim investitorima. Nakon određenih razgovora s potencijalnim investitorima, Kazazić je naveo kako se razmatra mogućnost da se, s obzirom na veličinu samog objekta, u jednom dijelu urade poslovni prostori, a u drugom dijelu stambeni prostori. To bi bila neka idealna kombinacija, jer velik je objekt da bi bio u potpunosti za iznajmljivanje, budući da se radi o 9 tisuća metara četvornih prostora. Naveo je kako i postoji izuzetan interes i financijskih institucija.

S obzirom da se radi o objektu koji je namjenski građen, da ima trezore, unutarnje garaže, da u prizemlju ima izuzetno arhitektonski riješen prodajni dio, objekt je idealan za neku financijsku instituciju. U prethodnom postupku prodaje je dobivena građevinska dozvola na bazi projekta koji je bio ranije, odnosno izvorni. Ako bi se htjelo raditi nešto drukčiji objekt, potrebno je dobiti novu građevinsku dozvolu, to je onda dug proces i vjerojatno se nikome ne bi isplatilo.

Kazazić je tad pojasnio kako se ipak radi o poslovnom objektu, za te namjene su dobivene sve suglasnosti, no što će investitor raditi, ne može prognozirati navodeći kako je tržište pod utjecajem krize, pitanje je što je danas aktualno, isplativo itd.

Zakonom o bankama postupak likvidacije uvjetuje prodaju s obzirom da nema drugih rješenja i da su se ranijim postupcima iscrpile sve druge mogućnosti, kao što je dokapitalizacija, pripajanje, nastavka rada banke i sl.

Staklena banka, izgrađena prije 25 godina, arhitektonski vrlo zanimljiv objekt u središtu grada, još uvijek stoji prazna i urušena, prepuštena na milost i nemilost kako vremenskih (ne)uvjeta, tako i ljudskog čimbenika. Inače, zgrada Privredne banke Sarajevo, kasnije Gospodarske banke Mostar, među Mostarcima poznatija kao `Staklena banka`, nikada nije ni dovršena, a u ratu je dodatno devastirana, tako da trenutačno predstavlja najveće ruglo u središtu grada. Budući da je `Staklena banka` izgrađena preko puta jedinoga gradskog parka Zrinjevac te u neposrednoj blizini središnjega gradskog trga, njezin urušeni izgled još više dolazi do izražaja. S ove zgrade skinut je sav željezni i metalni materijal, pa su sada ostale vidljive samo zidne konstrukcije.

Hypo banka raniji najozbiljniji kupac

Godinama su postojali brojni kupci zainteresirani za kupnju zgrade "Staklene banke", ali su zbog neriješenog imovinskog statusa objekta završavali neuspješno. Najozbiljniji kupac je bio Hypo Alpe Adria bank d.d. Mostar, koja je bila potpisala i predugovor za kupnju ove zgrade. Hypo banka je za kupnju "Staklene banke" bila spremna izdvojiti pet milijuna maraka, a predviđeno je bilo da se nakon kupnje ovaj devastirani objekt pretvori u suvremenu poslovnu zgradu.

Da se radilo o vrlo ozbiljnoj namjeri, potvrđuje činjenica da je banka za potrebe obnove naručila studiju stabilnosti konstrukcije zgrade koju je izradio Građevinski fakultet u Mostaru. Poslije toga objavljen je i peti natječaj za prodaju "Staklene banke" koji je ponovno poništen jer Gospodarska banka nije bila u mogućnosti osigurati u kratkom roku pravovaljane dokumente o vlasništvu, zbog čega je i poništen.