RS: Vodnu naknadu moraju plaćati svi koji koriste i zagađuju vodu

Vodovodna preduzeća u Republici Srpskoj duguju oko četiri miliona KM za vodnu naknadu.

Pomoćnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske Mihajlo Stevanović izjavio je danas da vodnu naknadu moraju plaćati svi koji koriste vodu i svi koji je zagađuju, s tim što vodovodi koji otklone zagađenja ne moraju da plaćaju naknadu po tom osnovu.

Stevanović je naglasio da je vodna naknada jedan od načina finansiranja sektora vodoprivrede, predviđen Zakonom o vodama Republike Srpske koji je usklađen s evropskim direktivama o vodama.

On je nakon sastanka sa predstavnicima tri vodovoda Srpske i Agencije za vode oblasnog riječnog sliva Save, koji je održan danas u Bijeljini, kao pozitiva primjer naveo bijeljinski "Vodovod", koji će nakon što bude završen uređaj za tretman otpadnih voda plaćati 60 do 70 odsto manje naknade.

"To znači da zagađivač plaća kako bi otklonio zagađenje, a ne da plaća naknadu državi da bi zagađivao vodu. Odnosno, vodovodi se stimulišu da otlanjaju zagađenje, a ne da ga plaćaju", objasnio je Stevanović.

Stevanović je rekao da naknada za zagađenu vodu iznosi četiri feninga po kubiku, a fening za uzetu vodu.

On je istakao da vodna naknada nije prihod Ministarstva niti Agencije, već budžeta Republike Srpske, te da Vlada ima dio reprograma, što vodovodi mogu da koriste.

Generalni sekretar Udruženja "Vodovodi Republike Srpske" Jovo Tadić rekao je da vodne naknade opterećuju poslovanje ovih preduzeća.

"Od 57 vodovodnih preduzeća, od kojih su 44 članovi Udruženja, zatražiće da se voda za piće izdvoji iz ovih naknada, kao što ćemo zatražiti i da obračun vodnih nakanada ide na isporučenu, odnosno fakturisanu količinu vode, a ne zahvaćenu vodu", rekao je Tadić i naglasio da bi ovo bilo povoljnije za vodovodna preduzeća.

Udruženje smatra da se od procenta koji se od vodnih naknada vraća lokalnim zajednicama treba izdvojiti dio za vodovodna preduzeća.

"Na taj način bi vodovodna preduzeća mogla raditi na poboljšanju vodosnabdijevanja u lokalnim zajednicama", rekao je Tadić i dodao da su dugovanja vodovodnih preduzeće prema budžetu Srpske velika i iznose stotine hiljada KM po vodovodu.

Dašnjem sastanku prisustvovali su direktor "Vodovoda" Banjaluka Milan Mazalica, direktor "Vodovoda" Prijedor Vlado Reljić i direktor "Vodovoda" Bijeljina Dragomir Ljubojević.

Ljubojević je ranije rekao Srni da su vodovodi u Republici Srpskoj u veoma složenoj situaciji zbog problema u vezi sa plaćanjem vodne naknade, posebno kada je riječ o zahvaćenoj i fakturisanoj vodi.

On je istakao da veliki problem predstavljaju novčane naknade koje potražuje Agencija za vode oblasnog riječnog sliva Save i razlike u količini zahvaćene i fakturisane vode.

"Ne postoji nijedan sistem za vodosnadbijevanje u svijetu bez gubitaka. Voda zahvaćena i izgubljena u trasama faktički nije uzeta, a nama se traži da platimo naknadu za nju", rekao je Ljubojević i dodao da to ne bi bio problem kada se ne bi odrazilo na cijenu vode koju moraju da plate potrošači.

S obzirom da će Bijeljina uskoro dobiti uređaj za tretman otpadnih voda, naknade koje su do sada iznosile oko 240 hiljada KM na mjesečnom nivu biće umanjene za oko 70 odsto.