Svjetska banka o BiH: Troškovi plata za zaposlene u javnom sektoru najveći u Evropi

Troškovi plata za zaposlene u javnom sektoru u BiH, posmatrani kroz udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) zemlje, jedni su od najvećih na području Evrope i centralne Azije, otkriva izvještaj Svjetske banke "BiH – Pregled javnih rashoda i institucija".

U dokumentu se navodi da je u prethodnih pet godina u BiH došlo do značajnog povećanja potrošnje na plate u javnom sektoru, sa 11,1 odsto BDP-a u 2006. na 13,1 odsto u 2011.

Prema podacima iz 2010. godine, kada je potrošnja na plate činovnika u BiH iznosila 12,9 odsto BDP-a, u drugim zemljama Evrope, izuzev Slovenije, bila je niža i kretala se od 5,6 odsto u Makedoniji do 11,9 odsto u Letoniji.

Važno je napomenuti da analizirani javni sektor ne obuhvata zdravstvene radnike s obzirom na to da se ne finansiraju iz budžeta već iz fonda zdravstvenog osiguranje, niti radnike državnih preduzeća.

Navodeći da je tokom većeg dijela navedenog perioda rast potrošnje na plate bio veći od rasta prihoda, analitičari Svjetske banke ocjenjuju da je to u sve većoj mjeri neodrživo u svjetlu izgleda za ekonomski rast u predstojećim godinama.

Do rasta potrošnje na plate uglavnom je došlo zbog povećanja ličnih dohodaka u proteklom petogodišnjem periodu, ali i zbog povećanja broja zaposlenih, koje se, navode, uprkos krizi, dešavalo u 2009. i 2010, a u RS i u prošloj godini.

Procenat građana zaposlenih u javnom sektoru (3,5 odsto), kako se ocjenjuje, nije prevelik, ali su zato plate velike u poređenju s prosječnom platom.

"Iako udio u stanovništvu nije velik u poređenju sa drugim manjim zemljama u Evropi i centralnoj Aziji, u svjetlu malog učešća radne snage na tržištu i velike nezaposlenosti u BiH, zaposleni u javnom sektoru (isključujući državna preduzeća i zdravstvene radnike) čine relativno velik udio u radnoj snazi (11 odsto) i ukupnoj zaposlenosti (19 odsto)", ističe se u izvještaju.

U Svjetskoj banci ukazuju da se visina plata razlikuje po nivoima vlasti, kao i između državnih službenika i drugih kategorija zaposlenika u javnom sektoru. Na nivou BiH se, ukazuju, posebno dobro plaća osoblje na višim nivoima, dok FBiH isplaćuje veće plate nego RS.

Kako navode, plate i naknade se čine prekomjernim na najnižim nivoima platne skale u administraciji na nivou države i FBiH, daleko prelazeći nivo plata u privatnom sektoru za ekvivalentna radna mjesta.

Tomislav Vrhovac, predsjednik Sindikata radnika uprave RS, razlog izrazito visokih troškove plata u javnom sektoru u BiH upravo vidi u prekomjernom broju činovnika sa druge strane entitetske linije.

"U FBiH postoji više nivoa vlasti zbog kantona koji zapošljavaju daleko veći broj ljudi u javnom sektoru i uz to još imaju veće plate nego mi u RS", ističe Vrhovac.

Prema njegovoj ocjeni, plate zaposlenih u upravi RS, izuzimajući funkcionere, "ispod su svakog nivoa", podsjećajući da je protekle dvije godine došlo do njihovog smanjivanja za 10 do 25 odsto. Na našu konstataciju da su i takve, ipak, dosta veće nego plate radnika u privatnom sektor sa istom stručnom spremom, Vrhovac smatra da se to ne može upoređivati, ali navodi da bi trebalo raditi na njihovom približavanju.

On je potvrdio podatak iz izvještaja da je prošle godine u javnoj administraciji RS, uprkos zabrani zapošljavanja uvedenoj krajem 2010, primljeno novih 80 radnika (pored 220 novih nastavnika).

"Da, bilo je novog prijema radnika, što Sindikat ne podržava, već traži da se sprovede reforma javne uprave koja bi podrazumijevala analizu stanja na terenu i pravljenje efikasne uprave koja može odgovoriti potrebama građana", naglasio je Vrhovac.

U izvještaju se ukazuje da je plata službenika najvišeg ranga (funkcioneri) na nivou BiH 2,4 puta veća od plate službenika nižeg ranga (stručni saradnik). U FBiH je, pak, taj raspon 1,9 puta, a u RS 1,8.

"Većina dekompresije (povećanja raspona) koja se desila u proteklih pet godina odnosi se na najviše platne razrede rezervisane za izabrane zvaničnike i politički imenovano osoblje. Stoga se ne može reći da je doprinijela ostvarivanju svog navodnog cilja podsticanja napredovanja osoblja i razvoja njihove karijere", ocjenjuju u Svjetskoj banci.