RS pravi strategiju razvoja do 2016.

Strategija razvoja RS od 2012. do 2016. godine, obimni dokument koji je u fazi pripreme, propisaće mjere i pravce podsticanja ekonomskog rasta RS kao odgovora na izazove svjetske ekonomske krize, kazali su u Vladi RS.

Duško Jakšić, ekonomski savjetnik premijera RS, kazao je da je u izradu tog dokumenta na 3.500 stranica, čiji je nosilac Ekonomski institut u Banjaluci, uključeno oko 100 autora, među kojima 60 doktora nauka. On je izrazio očekivanje da će petogodišnju strategiju razvoja RS usvojiti Vlada RS do oktobra ove godine.

U svjetlu pripreme tog dokumenta Kabinet predsjednika RS Milorada Dodika je 10. februara organizovao sastanak ekonomskih stručnjaka i zvaničnika RS na kojem je analizirana realizacija Ekonomske politike za 2012. i sagledavane mogućnosti usvajanja dugoročnih sistemskih rješenja.

"Očigledno je da se globalna ekonomska kriza neće tako brzo završiti, a male zemlje poput RS moraju brzo pronaći način prilagođavanja tim procesima. Zbog toga treba tražiti rješenja za unapređenje konkurentnosti domaće privrede, a u svrhu ostvarivanja godišnjeg rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od najmanje pet odsto", istakao je Jakšić.

Ukazao je, takođe, na potrebu povećanja učešća investicija i prerađivačke industrije u BDP-u po uzoru na zemlje koje najbolje odolijevaju ekonomskoj krizi, poput Poljske, Slovačke i Njemačke, umjesto da se slijede propale doktrine forsiranja oblasti usluga, finansija i turizma.

Novak Kondić, dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, kazao je da se u predstojećem periodu mora sagledati na koji način ići u dalja zaduženja RS, ako su ona neophodna. U tom kontekstu ocjenjuje nedopustivim dalje zaduživanje RS za potrebe tekuće budžetske potrošnje.

"Ukoliko RS ima još prostora za zaduživanje, onda ono prije svega treba da bude usmjereno u infrastrukturu, koje će na neki način doprinijeti razvoju privrede i biti svima od koristi", smatra Kondić.

S njim se slaže i Goran Račić, predsjednik Skupštine Udruženja ekonomista RS - SWOT, koji ističe da zaduženje RS nije visoko, ali da isključivo mora biti usmjereno za potrebe jačanja privrednih aktivnosti, te u započete i planirane infrastrukturne projekte. Pored toga, Račić se zalaže i za izraženiji državni intervencionizam.

"U RS kao maloj zemlji bila bi poželjna jača entitetska regulacija određenih ekonomskih momenata, iz razloga što je proteklih godina smanjen nivo ino-investicija i teško je očekivati da će ih biti u značajnijem obimu nakon što se završe započeti projekti. Stoga entitet mora da preuzme ključnu ulogu u efikasnom upravljanju i iskorištavanju postojećih resursa", kazao je Račić, navodeći kao primjer potrebu unapređenja koncepta privredne podrške od strane Investiciono-razvojne banke RS.

Aleksa Milojević, osnivač i direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini, se, pak, protivi bilo kakvom baziranju razvoja RS na inostranom zaduženju i privlačenju stranih investicija. On smatra da se RS mora okrenuti isključivo akumulaciji vlastitih resursa i ulaganja, slijedeći, kako kaže, uspješne primjere ekonomskog razvoja Kine i Južne Koreje.

Milojević vjeruje da za to ima prostora i sredstava, navodeći kao primjer potrebu samostalne realizacije izgradnje velikih hidroenergetskih sistema na Drini, umjesto da Vlada RS, kao što je sada slučaj, za te projekte traži inostrane strateške partnere.