Veliko otkriće bh. znanstvenika: Na području Bijambara pronađene dvije nove vrste algi

Međunarodni znanstveni tim s magistricom biologije iz Sarajeva Tatjanom Kapetanović na čelu pronašao je dvije nove vrste algi na tresetištu zaštićenog područja Bijambare, kod Sarajeva, te na taj način značajno doprinio istraživanju ovih nevidljivih, ali za život iznimno značajnih jednostaničnih organizama.

Nove vrste nazvane su: Sellaphora bosniaca Kapetanović & Jahn i Sellaphora hafnerae Kapetanović & Jahn.

Posljednja je nazvana u čast prof. dr. Dubravke Hafner, znanstvenice koja se cijeli svoj radni vijek bavi algama u BiH.

Isto tako, 45 vrsta je zabilježeno kao nove za područje BiH (npr. Chamaepinnularia mediocris, Navicula digitulus, Navicula medioconvexa, Placoneis hambergii).

Iako se radi o relativno malom lokalitetu, rezultati ove studije "povećavaju broj" vrsta cijanobakterija i algi u BiH na oko 1.500 vrsta (u Pregledu stanja biološke i krajobrazne raznolikosti BiH iz 2008., prema dosad publiciranim podacima, procijenjeno je kako floru cijanobakterija i algi čini 1.457 vrsta).

Ovo znanstveno otkriće objavljeno je pod naslovom Diatoms in a poor fen of Bijambare protected landscape, Bosnia & Herzegovina u predzadnjem broju renomiranog internacionalnog znanstvenog časopisa Nova Hedwigia (broj 93, svezak 1-2, 2011), a potpisuje ga autorski tim: Tatjana Kapetanović (Fond za zaštitu okoliša FBiH), Regine Jahn (BGBM Berlin), Sulejman Redžić (PMF Sarajevo) i Marina Carić (Institut za more i priobalje iz Dubrovnika).

Časopis se bavi taksonomijom, morfologijom i ekologijom lišajeva gljiva i algi. Rad je većim dijelom urađen u Botaničkom muzeju i botaničkom vrtu Berlin - Dahlem, Freie Univerziteta u Berlinu, uz suradnju sa znanstvenicima iz Sarajeva i Dubrovnika, a u okviru doktorskog rada.

U spomenutom radu studirana je flora silikatnih algi svjetlosnim i elektronskim mikroskopom.

Silikatne alge (dijatomeje) su uglavnom jednostanični organizmi i predstavljaju najbrojniju skupinu algi a rasprostranjene su u slatkovodnim i morskim staništima. Dosad je opisano više od 100.000 vrsta.

"Nepoznavanje našeg prirodnog bogatstva vodi nekontroliranom gospodarenju biodiverzitetom i čini javnost neobrazovanu o vlastitom okolišu. Takvo stanje dovodi do opadanja broja vrsta i nedovoljne zaštite. BiH je jedna od rijetkih zemalja koja nema popis vrsta flore i faune a rijetki su i napori sistematizacije podataka o određenim skupinama. Planiranje očuvanja biodiverziteta može biti "ozbiljno" tek onda kad budemo znali kakvim biodiverzitetom raspolažemo", izjavila je za Fenu Tatjana Kapetanović.

Ovo se može smatrati solidnim uspjehom bosanskohercegovačkih znanstvenika, imajući u vidu činjenicu da je BiH sa 0,1 posto BDP-a za nauku na začelju europske prakse.