Nametima skidaju kilograme: Uvodi se domaća verzija mađarskog "čips poreza"

Više od polovine stanovništva Republike Srpske ima prekomjernu tjelesnu masu, a od toga broja, njih 21,6 odsto spada u grupu gojaznih. Povišene vrijednosti holesterola u krvi u odnosu na referentne vrijednosti ima 61,2 odsto stanovništva, triglicerida 58,6 odsto, a šećera 23,7 odsto.

Ovo su podaci istraživanja, koje je u 2010. godini u Srpskoj, provelo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, u saradnji s Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske. Kako bi gojaznosti stali u kraj, nadležne institucije u Srpskoj planiraju da novim porezima pokušaju da utiču na promjene prehrambenih navika potrošača, ali takođe i da podstaknu proizvođače da smanje količinu soli i šećera u svojim proizvodima.

U Ministarstvu navode za Fokus da postoji ideja uvođenja domaće verzije mađarskog "čips poreza", odnosno posebne vrste taksi, kojima bi bile obuhvaćene grickalice, gazirani sokovi i brza hrana. Ovakav porez bi trebao smanjiti kupovinu suviše masne i slatke hrane, kao i napitaka, ali i da donese novi novac u budžet, te da se udarom na džep građana, dovede do smanjenja broja gojaznih u zemlji. U Ministarstvu takođe navode, da su istraživanja pokazala da su djeca predškolskog i školskog uzrasta u velikoj mjeri deblja u odnosu na razdoblje prije deset godina, te da treba što prije djelovati.

Predsjednik Pokreta potrošača RS, Dragutin Bošković, ističe da je zaštita djece i mladih od nezdrave hrane danas najvažnija, te da bi se upravo uvođenjem, "čips poreza" to i postiglo.

"Neophodno je smanjiti proizvodnju i konzumaciju nezdrave hrane, jer je to hrana, koja sadrži mnogo više od dozvoljenih količina šećera, masti, te sastojaka, koji izazivaju prekomjernu težinu, ali i veliki broj bolesti, koje se kasnije moraju liječiti, a to sve košta", objašnjava Bošković.

On kaže da ipak, nije dovoljno samo uvesti porez na proizvodnju nezdrave hrane, već je neophodno isti uvesti i na njeno reklamiranje.

"Svjetska zdravstvena organizacija prije dvije godine je to i uradila, te je proglasila godinu borbe protiv reklamiranja nezdrave hrane, koja je namijenjena za djecu", kaže Bošković.

S druge strane, Saša Petković, predsjednik Sekcije za preduzetništvo pri Udruženju ekonomista RS - SWOT kaže da, ukoliko se u RS uvede oporezivanje slanih i slatkih grickalica, to neće imati nikakovog efekta, te da se neće smanjiti debljina stanovništva, ali će zato mali biznis propasti.

"Inspekcije treba da kontrolišu kvalitet navedenih proizvoda, pa se onda može pričati da li je ta hrana zdrava ili ne. Zašto se ne udvostruče takse na cigarete ili alkohol, jer tako bi se sigurno zdravlje više sačuvalo", objašnjava Petković. On kaže da bi sredstva od oporezivanja nezdrave hrane, teško popravila stanje u budžetu.

Sličnog je mišljenja i Aleksandar Stojanović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, koji smatra da ovakav prijedlog ne može institucionalno da funkcioniše, jer već postoji stopa od 17 odsto, te da se oporezivanjem nezdrave hrane, ne bi mnogo popravila situacija.
Mnogi stručnjaci smatraju da potrošači veoma dobro znaju koja je to zdrava i kvalitetna hrana, ali je ne mogu sebi priuštiti.

Direktor Fabrike keksa i vafla "Mira" iz Prijedora, Miroslav Turnšek, rekao je da za sada ne namjeravaju da formiraju nove cjenovnike slatkiša, ali da će svakako pratiti kretanje cijena sirovina za proizvodnju slatkiša u svijetu.

"Oporezivanje previše slatkih proizvoda, uticalo bi znatno na pad potrošnje, koja je ionako loša. Prodaja slatkiša je vrlo slaba, jer stanovništvo nema novca da ga kupuje. U ovom trenutku to ne bi bilo dobro, jer nema se ni za osnovne životne namirnice, a kamoli za slatkiše", objasnio je Turnšek.